Page 50 - STAV broj 436 - 02
P. 50

DRUŠTVO
             DRUŠTVO


         Jezički savjeti dr. sc. Alena Kalajdžije (42. dio)

          NIJE LAHKO, AL’ NAM




          VALJA DURATI






          Piše: Alen KALAJDŽIJA

          Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik Instituta za
          jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je obavljao i
          funkciju direktora u dvama mandatima. Njegova područja
          zanimanja jesu lingvistika i historija jezika. Do sada je
          ukupno objavio 72 rada, uključujući izvorne naučne članke,
          stručne radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao na
          54 domaće i međunarodne naučne i stručne konferencije,
          simpozija i okrugla stola, od čega su 25 učestvovanja
          od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika. Učestvovao
          je na više od 60 stručnih tribina i promocija izdanja iz
          oblasti bosnistike. Urednik je više od 20 izdanja Instituta
          za jezik, od čega je u 14 izdanja bilo od izbora u zvanje
          višeg naučnog saradnika, te je bio recenzent niza različitih
          naučnih i stručnih djela iz oblasti bosnistike.



           LIK KO(JE)GA SU ŠTIMALI ZBOG HATRA                    KORISTITI SE MOZGOM ILI
                                                                 KORISTITI MOZAK
           Ponekad se može primijetiti kako se zamjenica koji u funkciji ve-
           znika koristi u nekom paradigmatskom obliku gdje se to ne bi tre-  U govornoj praksi sporadično, đahkad, dolazi do pogrešne
           balo činiti. Tako u jednoj pop-pjesmi stoji: „Šteta – I toga muš-  upotrebe glagola koristiti (se). Iako se u nekim normativnim
           kog parfema na tebi / *koga ja odavno nemam...“, ili u tekstu npr.   savjetnicima dominantno upozorava na upotrebu ovog glagola
           „Činili su mozaik *kojeg ili *koga su sačinjavali različiti elementi...“   s povratnom riječcom se, ne treba gubiti iz vida ni to da ovaj
           Šta je zapravo sporno?                                 glagol može biti pravi prijelazni, dakle bez spomenute riječce.
           Navedena zamjenica u spomenutoj funkciji dolazi u kosom pa-  Ako se ovaj glagol koristi u obliku koristiti, onda on ima značenje
           dežu kada se odnosi na živo, a podrazumijeva njezino slaganje s   neke svrhe, upotrebe, koristi, iskorištavanja i sl., npr. „Iskoristili
           imenicom muškog roda, pri čemu je moguć izbor odnosne zamje-  su prednost iz prethodnog susreta.“; ili: „Oni koriste naivne
           nice koji ili eventualno upitnog veznika ko samo u slučaju da se   glasače u svrhu izbornog profita.“; ili: „Moderne tehnologije
           on odnosi na živo: „Vidio sam čovjeka kojega / koga nikad prije   koriste ljudima u svakodnevnom životu...“ Ako se ovaj glagol
           nisam sreo...“, dok do promjene ne dolazi kada je imenica u zna-  koristi s povratnom riječcom, onda on ima značenje „služiti se
           čenju neživog: „Činili su mozaik koji sačinjava mnoštvo elemena-  čime ili imati neku korist, dobit i sl.“, npr. „Savremeno društvo
                                                                  koristi se modernim tehnologijama“; odnosno: „Koristim se
           ta...“ Nekada dolazi do tzv. kontrakcije vokala u zavisnom obliku:   prilikom da pozdravim one koje ovo čitaju.“
           koji – kojega > koega > kooga > koga; koji – kojem > koem >   Može se primijetiti da se greške najčešće javljaju u slučaju „kada
           koom(e) > kome, što također može izazvati pogrešnu upotrebu.   se treba koristiti povratnom riječcom“ – kako to upravo pokazu-
           Prema tome, oblici koji odnosno ko, te kosi oblici kojeg(a) / kog(a)   je istaknuti primjer a ne *„kada treba koristiti povratnu riječcu“.
           ili kojem(u) / kom(e) zavise od imenice muškog roda koja označa-  Dakle, značenje svrhe, koristi pa i iskorištavanja – upotrebljava
           va živo uz koju dolazi navedena zamjenica, dok za neživo dolazi u   se oblik bez riječce se, a za značenje služenja, korištenja (čime)
           nepromijenjenom obliku, i to samo odnosna zamjenica – osim ako   – uzima se oblik s povratnom riječcom. Poprilično sigurna pro-
           ne dolazi do kombinacije prijedloga s veznikom, npr. „Uzela je ja-  vjera oblika može se vršiti zamjenom glagolski oblika, tako da se
           stuk na kojem je izvezen...“, pri čemu ne može: „Uzela je jastuk na   prijelazni oblik može mijenjati glagolom upotrijebiti / upotreblja-
           *kome je izvezen…“ Dakako, još je pitanja u ovakvim slučajevima,   vati, a oblik s povratnom riječcom glagolom služiti se.
           ali ovo je zasada taman.                               Koja fajda, koja korist ako se nećemo koristiti (služiti se) zna-
           Ko to kome koji hatar čuva?                            njem i ako nećemo koristiti (upotrebljavati) mozak?




         50  14/7/2023 STAV
   45   46   47   48   49   50   51   52   53   54   55