Page 51 - STAV broj 436 - 02

DURATI JE BAŠ POSTOJAN GLAGOL, ZAR NE
Ima riječi u bosanskom koje su napola puta između standar- Veza s turskom osnovom oblika nastalih iz navedenoga glagola
da i dijalekta, tako da uglavnom nema prepreke da ne budu veže se za glagol durmak, što također znači trajati, postojati, tr-
standardizirane, a opet se prešutno ne upotrebljavaju u služ- pjeti. Iz ovoga oblika javlja se i bosanski glagol durati, što znači
benom diskursu, što bi značilo da je upotreba takvih riječi, ili biti istrajan i trajan, ili pak izdržati odnosno izdržavati tj. trpje-
uvjetno kazano, neprimjerena. Jedna od tih riječi jeste glagol ti, ili pak stajati odnosno mirovati. Postoji zato jedna bosanska
durati. Ovaj glagol u vezi je s brojnim izvedenim riječima, iako pošalica: „Prn’o Murat, ne mere se durat!“, a registrirane su i
se to na prvi pogled možda i ne vidi zbog toga što je došlo neke njezine druge varijacije. Iz navedene osnove izvode se u
do miješanja oblika iz italijanskog, u koji je došao iz latinskog druge riječi, kao npr. naduravati se, što znači prepirati se ili na-
i turskog, pri čemu postoji neusaglašenost etimologa o izvor- tjecati se u nekom prenesenom značenju, ili npr. duriti se, što
nom porijeklu navedene osnove. Naime, moglo bi se pretpo- bi značilo ljutiti se, protiviti se. Postoje i druge brojne izvedeni-
staviti da se izvorno radi o leksemi romanskog porijekla koja je ce: naduravanje, duranje, durenje, izdurati, izduravati, a rječnici
označavala trajanje, odakle se figurativno značenje prenijelo i bilježe i oblik durešan, duretan ili duratan i sl. Iz turske osnove
u drugim oblicima u kojima je registriran npr. oblik durativan, izvedena su i imena odnosno prezimena Duran, Durak, Dura-
što znači trajan, nesvršen, pa u bosanskom postoji čitava sku- nović, Duraković, Duro, Durić, što bi značilo onaj koji dura, koji
pina durativnih glagola. U modernoj civilizaciji postoje i neki je izdržljiv, trajan, postojan. U epici je iz navedenog izraza kori-
brendovi, marke koje su ime dobile po ovoj romanskoj riječi, šten i oblik dura, npr.: „Dura, šajka, izjeli te vuci!“, gdje je došlo
poput baterija Duracell, što bi značilo da su to baterije koje do pomjeranja značenja koje je vjerovatno uzeto iz turskog dur,
mogu durati, tj. dugo izdržati, trajati, a slično značenje javlja što znači stani, pa je epski pjevač zbog metra dodao -a, oda-
se i u proizvodu Durex. kle je dobijen oblik dura! Durati je baš postojan glagol, zar ne?!

ZAHVALJUJUĆI POSKUPLJENJU, SVE VEĆI BROJ KORISNIKA JAVNIH KUHINJA
Navedena rečenica registrirana je u jednom bh. radijskom medi- negativnim značenjem, jer je poskupljenje dovelo do negativnog
ju, u kojoj se zapravo govori o tome kako su velika poskupljenja značenja, tj. povećanja korisnika javnih kuhinja. Zato je navedena
u Bosni i Hercegovini nažalost utjecala na sve veći broj osoba konstrukcija trebala glasiti: „Usljed poskupljenja ili zbog posku-
koje su korisnici navedenih humanitarnih organizacija. pljenja, sve veći broj korisnika javnih kuhinja“. A moglo se desiti,
Hem poskupljenja, hem jezička devalvacija! Naime, prilog za- bilesi, i ovako: „Radi poskupljanja, povećan broj korisnika javnih
hvaljujući, koji se javlja u konstrukcijama u kojima se objašnjava kuhinja“ – što bi značilo da je poskupljenje došlo s namjerom da
uzrok nekog djelovanja s kojom se kombinira navedena leksema, se poveća broj korisnika javnih kuhinja. Kako god, ni to ne valja!
prema onome što naučava sintaksičko-semantička norma stan- Mnogo bi bilo bolje da je ipak ovako glasila informacija koja je
dardnog jezika, povezana je s tzv. pozitivnim uzrokom. Navedeni povezana s pozitivnim uzrokom: „Zahvaljujući pojeftinjenju, sma-
primjer, međutim, pokazuje suprotno – uzrok koji je povezan s njen broj korisnika javnih kuhinja“. I to bi bilo to!

JE L’ SE PIŠE DAL ILI DAL’ ILI DA L’?

U javnoj upotrebi pisanog jezika nije rijedak slučaj da se upit- drukčijem značenju javlja se i konstrukcija *jal ili *jal’. Ispravan
na konstrukcija sastavljena od riječce li u kombinaciji s nekim i normiran oblik navedenih konstrukcija bio bi: da l’, je l’, jesu
drugim riječima piše pogrešno. Pogrešno pisanje proizlazi iz l’, jesi l’ pa i ja l’!
govornog jezika u kojem dolazi do krnjenja finalne pozicije vo- Tako je nestandardno napisano: *Jesil to ti?, kao i: Jesil’ to ti?,
kala njegovim gubljenjem. Otuda se javljaju oblici kao što su: ili *Dal je neko prisutan?, ili: Dal’ je neko prisutan?
*dal, *jel, *jesul, *jesil i sl. odnosno *dal’, *jel’, *jesul’, *jesil’, a u Pa je l’ tako?

STAV 14/7/2023 51