Page 34 - STAV broj 235

POLITIKA

PROPALI POKUŠAJI zaklao muža. Na moje oči. Dijete mi je
Na nivou BiH nekoliko su puta pro- spavalo u drugoj sobi. Kako su oni izašli
padali pokušaji usvajanja zakona o pra- iz kuće, drugi su trebali doći pobiti silova-
vima svih žrtava torture, koji je stradal- ne. Tako je to išlo. Batko i njegovi odlaze
nicima trebao osigurati dostojanstven u avliju. Ulazim u sobu, uzimam dijete u
iznos materijalnog obeštećenja. Trebao je naramak, prekoračujem tijelo svog muža
to biti odgovor države koja nije ispunila i bježim iz kuće, pa na vrata komšiji koji
svoju obavezu da ih fizički zaštiti, ali i da nas je spasio od strijeljanja. Ni danas ne
zaštiti njihova ljudska prava u proteklih znam otkud mi snaga da se pridignem i
dvadesetak godina. Ako se za ono što su zgrabim dijete da bježimo”, dio je njezi-
doživjele i preživjele uopće može platiti ne ispovijesti Stavu.
ikakva naknada. Nema novca koji može Vlahović je osuđen na 45 godina za-
kompenzirati njihove muke, sistemsko tvora pred Sudom BiH, ali Z. obeštećenje
obeštećenje značilo bi samo da ih država nije dobila. “Kad nas država nije zaštiti-
tretira s poštovanjem, da prizna njihovo la od mučenja, neka plati bar tu odšte-
stradanje i kršenje njihovih ljudskih pra- tu. Mnogima od nas oboljela su i djeca
va. Tako bi, konačno, zvaničan broj silova- gledajući nas. Nema ovosvjetovne cijene
nih žena i muškaraca bio utvrđen, jer se i koja bi ijednoj žrtvi mogla nadoknaditi
vlasti i nevladine organizacije oslanjanju ono što je propatila, ali bi simboličnim
na neslužbene procjene da je ovom obli- obeštećenjem ukazala minimalno pošto-
ku ratne torture bilo izloženo od 20.000 vanje prema žrtvi. Meni i sličnima koji
do 50.000 osoba. nisu stambeno osigurani zakon o obešte-
Kada bi država odgovorila na više- ćenju pomogao bi da bar svoju djecu zbri-
godišnji zahtjev udruženja i usvojila je- nemo i sklonimo s ulice. Predugo čekamo
dinstven zakon o pravima žrtava torture, da od ove države dobijemo priznanje da
dobili bismo i pouzdanu bazu podataka o su nam na monstruozan način pogažena
tome koliko je naših državljana silovano, prava koja nam pripadaju kao ljudskim
seksualno mučeno i ponižavano. Poznato bićima. Obeštećenjem bih imala bar nešto
je tek da u FBiH, prema Zakonu o zaštiti od države. Ovako imam samo dijagnozu
civilnih žrtava rata, oko hiljadu muškaraca i lijekove po torbi.”
i žena prima socijalnu naknadu. Samo ih
se toliko odvažilo priznati da su mučeni ORUŽJE RATA
i zatražiti novčanu naknadu iz budžeta. Međunarodni krivični sud za bivšu
Tu naknadu prima Sarajka Z., koja se ja- Jugoslaviju, zbog masovnosti sistemat- poremećaj (PTSP), smetnje spavanja,
sno sjeća svakog detalja iz dana u kojem ske primjene silovanja kao oružja rata, noćne more, gubitak povjerenja, naru-
je brutalno silovana. prepoznao je i proglasio silovanje ratnim šene međuljudske odnose (uključujući
“U Trebevićkoj ulici na Grbavici živje- zločinom i zločinom protiv čovječnosti. bračne i porodične), bolesti ovisnosti,
la sam s porodicom. 29. septembra 1992. Stručnjaci su ustanovili da ratna silo- poremećaje ishrane, samoubilačke ideje
godine u kuću nam je ušao Batko (Vese- vanja na osobi ostavljaju brojne psihičke i namjere... Kod onih koji su preživjeli
lih Vlahović, op. a.) sa svojima. Mene su posljedice: depresiju, strah, teške obli- ratna silovanja učestale su i bolesti srca
silovali na muževe oči, a onda je Batko ke anksioznosti, posttraumatski stresni i krvnih sudova, šećerna bolest, degene-
rativne bolesti kostiju, želučane i druge
smetnje probavnog sistema. Zavisno od
brutalnosti silovanja, direktne fizičke po-
sljedice mogu biti: hronična bol, infek-
cije, neplodnost ili neželjena trudnoća,
seksualno prenosive bolesti...
Iako još uvijek nema tačnog broja,
smatra se kako je rat preživjelo oko 20
hiljada žena žrtava silovanja. Mnoge od
njih ostale su trudne i rodile djecu. Mno-
ge su žene svoju djecu odbacile odmah
po porodu, no neke od njih su ih odluči-
le zadržati. Žene žrtve silovanja još uvi-
jek se bore za svoj status u društvu koje,
niti skoro dvije decenije nakon što su ta
djeca rođena, nema pojma koliko ih ima,
kako žive i treba li im pomoć. Mnoga su
od njih napuštena neposredno nakon
poroda, mnoga su usvojena, mnogi da-
nas žive u inostranstvu ne znajući ko su
im biološke majke. Oni su žrtve rata o
kojima se ne priča, a oni koji žive među
nama ovo društvo ignorira, kao da uop-
će i ne postoje.

34 5/9/2019 STAV