Page 61 - STAV broj 184
P. 61
Smail-beg Džinić dovezao je Šerif Mehanović,
prvi automobil u Banju Luku drugi slijeva
Potpuno obuzet emocijama i činjenicom Luke koji je došao u Zagreb i tokom po- bolnicama, do zatvorenika u obližnjim za-
da kraj mene stoji mladi antifašista, poto- sjete umro. Gradske vlasti dopuštaju uko- tvorima i kaznionicama. Vlasti su imamu
mak potpuno uništene jevrejske obitelji pe muslimana na novootvorenom miro- Muftiću povjerile i skrb za mirogojsko
Sheiber, od koje je živ ostao tek njegov gojskom groblju iako njegovim statutom “muslimansko ratničko groblje” iz Pr-
dida Slavko, a ostatak završio u jednoj od nije bilo predviđeno postojanje islamskog vog svjetskog rata, na kojem je od 1915.
jama koncentracionog logora Jasenovac, odjela. Kada je pokopan Osman Banjalu- do 1920. godine bilo pokopano 149 mu-
zanijemio sam. Stojiš tako ispred još jed- čanin, krojač rođen 1840. u Bosanskom slimanskih vojnika iz različitih austro-
ne masovne grobnice u nizu, kraj mladi- Novom, njegov grob postao je zametkom ugarskih postrojbi koji su od posljedica
ća čiji su preci, poput mojih, završavali po muslimanskog odjela gradskog groblja ranjavanja ili zbog bolesti umrli u zagre-
masovnim grobnicama. U nekom trenut- Mirogoj. Arhiv Medžlisa Islamske za- bačkim bolnicama. Groblje je zbog nema-
ku prekinuli smo šutnju i krenuli. Nije jednice Zagreb kazuje kako je najstariji ra s vremenom propalo jer za održavanje
ni čudo da sam se tek naknadno vratio da sačuvani muslimanski grob na Mirogoju grobova nije bio osiguran novac.
didu proučim Fatihu, koju sam potpuno dva metra visoki nišan obitelji Ferhatović
zaboravio, pomalo ljut na oca rahmetli, iz Bosanske Kostajnice, podignut 1893. Moj dido, rahmetli Hasan, bio je nekad
tetke i amidže. Pod njim je pokopan Salih Ferhatović, po bogat trgovac. Početkom Drugog svjetskog
zanimanju mesar, rođen 1854. rata sakrio se u Zagrebu kod svog sestrića,
Nakon Mirogoja, sjedili smo u Ani- pilota Šerifa Mehanovića. Nane Zejna mu
noj kući i pili čaj posmatrajući Zagreb, Islamsko vojno dušebrižništvo u Za- to dugo godina nije oprostila. Stalno mi
koji nam se prostro pod nogama direktno grebu osnovano je 1915. godine. Prvi gra- je pripovijedala kako, valjda u znak pro-
iznad Kaptola. Ana je praunuka akade- đanski imam imenovan je 1919, prvi muf- testa, s njim više nikada nije ručala niti
mika Antuna Augustinčića, za kojeg se tija 1922, zagrebački Džematski medžlis popila kahvu. Ostala je u drugom stanju
po beogradskim kuloarima u pokušaji- osnovan je 1934, a Kotarski šerijatski i običavala mi je govoriti kako nema voj-
ma nasrtaja na Miroslava Krležu tračalo sud djeluje od 1935. godine. Na početku ske da valja te da su je svi tukli. I ustaše
kako je skupa s Krležom kao vrsni vajar službe glavna imamska obveza bila je vo- i četnici i partizani. A onda bi oplakala
i utjecajni pojedinac krivac za postojanje đenje pogreba umrlih muslimana iz BiH porod svoje kćeri Sadije, koju je sa so-
Golog otoka. Ko biva, sjetio se Antun pa u Zagrebu, od vojnika u vojničkim posa- bom prtila zajedno s prethodno rođenih
sugerirao Krleži, a ovaj potom Titu. Tako dama i bolesnika liječenih u zagrebačkim šestero djece, bježeći od noža do noža po
se tom mojom prvom posjetom didovom uglednijim kućama, pa se vraćala svojoj.
“mezaru”, ma šta se pod tim podrazumi- Mezar Envera Čolakovića
jevalo, na gradskom groblju Mirogoj, pa Sadija je tako jedne prilike spavala u
u vili Antuna Augustinčića, u kojoj sam nekakvoj kutiji u kući hodže Majkovače
popio čaj, sakupio dobar komad Jugoslavi- Beglerbegovića, pa ju je nogom šutnuo ne-
je o kojem smo raspredali cijelu tu večer. kakav ustaša. Tetka je negdje 2001. godine
preselila na jugu Francuske i ukopana u
Od tada, svaki slobodan sahat vreme- muslimanskom dijelu gradskog groblja u
na prilikom svake moje posjete Zagrebu Tuluzu. Kudila bi nane i ratne udovice i
provodim na Mirogoju. Tako i danas, ovog do kraja života sumnjala da je dido imao
lijepog augustovskog četvrtka. Prošetam nekakvu “anamo nju” tamo u Zagrebu.
u tišini do rahmetli dida Hasana, uzdah- Znala bi mi reći da “more bit’ imam i ka-
nem, zikrim okružen obiteljskim katolič- kvu tetku Šokicu”. A ja se i danas pitam
kim grobnicama uglavnom, a onda obi- kako je moguće da po tom pitanju ama
đem cijelo groblje zastajkujući tu i tamo baš ništa didovo nemam.
i uzimajući ibreta o vrijeme i mjesto na
koje zastanem i ljude čija su imena ukle- Didov omiljeni sestrić Šerif Mehano-
sana u manja ili veća grobna uzglavlja. vić, sin njegove sestre Semke, kao fizički
spremno i izuzetno inteligentno čeljade
Historija prve migracije bosanskih iz prijedorskog sela Čarakovo, nakon gi-
muslimana u Hrvatsku bilježi od 1878. mnazije je upućen na dalje školovanje u
godine, kada je na Mirogoju pokopan Vazduhoplovnu akademiju u Beogradu.
prvi musliman, Osman, krojač iz Banje U Beogradu se pred Drugi svjetski rat
STAV 13/9/2018 61
