Page 65 - STAV broj 184
P. 65

mi, Hasanova i Nazifova djeca. Nas bilo                         Nakon Prvog svjetskog rata, Selim Mehmedović vratio se
dosta, tako da mi Mehmedovići postado-                          s fronta u svoje rodno mjesto. Kada se on vratio nakon
smo Mađari. To je naše, da tako kažem,                          rata kući, narod ga je počeo zvati Mađar. Po tom Mađar su
nezvanično prezime po kojem nas svi zna-                        ga prepoznavali, a on to prihvatio. Selim je imao dva sina,
ju. To nam je ostalo od Selima. Kasnije su                      Hasana i Nazifa. I oni su postali Mađari, a onda i mi, Hasanova
mog oca Nazifa svi zvali Mađar, a možda                         i Nazifova djeca. Nas bilo dosta, tako da mi Mehmedovići
je i njegova životna sudbina utjecala na to.                    postadosmo Mađari. To je naše, da tako kažem, nezvanično
Naime, on je bio vojnik u Drugom svjet-                         prezime po kojem nas svi znaju. To nam je ostalo od Selima.
skom ratu. Iako je bio u partizanima, to nije                   Kasnije su mog oca Nazifa svi zvali Mađar, a možda je i
spriječilo režim poslije Drugog svjetskog                       njegova životna sudbina utjecala na to. Naime, on je bio
rata da ga pošalje pod lažnom optužbom                          vojnik u Drugom svjetskom ratu, kaže Selimov unuk Ferid
na robiju dugu deset godina. Odležao je
u Zenici. Djed Selim, njegov sin Nazif,                         hladne zimske noći u hanu su se našli         Selim Mehmedović, spisak
njegovi unuci i praunuci su svi doživjeli                       otac i sin. Ostali su bez para i nisu imali   vojnika iz Prvog svjetskog rata
rat. Nikog nije zaobišao. To je ono što je                      da plate konak. Handžija nije mario za to
možda i najviše tragično. Zbog toga nije                        što je napolju mećava. U hanu se zatekao     i 21.227 nestalih. Međutim, ti su podaci
ni čudo da su u velikoj mjeri zaboravlje-                       Hasan Gabeljić, koji je iz njedara izvadio   znatno odstupali od stvarne slike. Od mo-
ne te nevjerovatne priče Selima i mnogih                        dukat i platio konak nepoznatom čovjeku      biliziranih bosanskohercegovačkih vojnih
drugih”, kaže Ferid.                                            i njegovom sinu. Godinama kasnije, po        obveznika, u toku rata poginulo je oko
                                                                izbijanju Prvog svjetskog rata, u vojsci     38.000 osoba. Prosječni gubici za cijelu
    Selimovi sinovi Nazif i Hasan ima-                          se našao Bego Gabeljić, Hasanov bratić.      Bosnu i Hercegovinu iznosili su 12% od
li su mnogo djece. Nazif je imao četrna-                        Zarobljen je negdje u Ukrajini od stra-      ukupnog broja vojno angažiranih osoba,
estero (sedam sinova i sedam kćeri), a                          ne ruske vojske. Kada se već pomirio sa      ali su neki rejoni više stradali od drugih
Hasan šestero. Tokom agresije na Bosnu                          sudbinom da valja mrijeti, oficir koji ga    (Banja Luka, Srebrenica, Bileća, Foča,
i Hercegovinu Selimovih jedanaest unu-                          je ispitivao i upisivao njegove podatke u    Mostar, Bugojno, Prozor itd.).
ka, Hasanovih i Nazifovih sinova, bili su                       neku knjigu pitao ga je odakle je. Rekao
pripadnici Armije RBiH, a jedan od njih,                        je da je iz Srebrenice. Oficir ga je pitao       Najveće gubitke u Bosni i Hercegovini
Murat Mehmedović, odlikovan je “Zlat-                           iz kojeg mjesta. Kada je rekao da je iz      imao je grad Banja Luka, koji je, od 1.173
nim ljiljanom”.                                                 Sućeske, malog sela Gabelje, oficir ga je    osobe angažirane u vojnim jedinicama,
                                                                izdvojio. Oficir mu je ispričao da je baš    izgubio 534, ili 45,6%, po čemu je zauzi-
STRADANJE                                                       njegov amidža Hasan spasio njega i oca       mao tragično prvo mjesto u Monarhiji.
BOSANSKOHERCEGOVAČKIH                                           mu od teške zime. Zahvaljujući Hasano-       Srebrenica je, od 5.024 vojna obveznika,
VOJNIKA U PRVOM SVJETSKOM RATU                                  voj dobroti, Bego je preživio. Na rastanku   imala gubitke od 999 osoba, ili 19,9%.
                                                                je ruski oficir Begi dao dukat koji je on
    Bego Gabeljić također je Prvi svjetski                      pokazivao kada se vratio kući nakon rata.        U toku Prvog svjetskog rata od bh.
rat proveo kao vojnik vojske Austro-Ugar-                                                                    vojnih obveznika registrirano je 51.815
ske. Nakon rata se vratio kući u Gabelje,                           Da se ovako pričalo o Begi i njegovoj    ranjenih ili oboljelih, u prosjeku svaki
a njegova nevjerovatna životna priča i                          nevjerovatnoj životnoj priči, potvrdio je    šesti. Od toga, 12.726 su ostali trajni in-
danas se prepričava. Priča kaže da je ne-                       njegov unuk Muhamed Gabeljić.                validi, ili u prosjeku svaki četvrti. n
daleko od Gabelja u selu Bektići u drugoj
polovini 19. stoljeća postojao han. Jedne                           Tokom proteklog rata u Bosni i Her-
                                                                cegovini i genocida u Srebrenici familija
                                                    Bošnjaci u  Gabeljića teško je stradala. Ubijeno je 90
                                      Prvom svjetskom ratu      Gabeljića iz Bučinovića, Gabelja i Pomola. 

                                                                    Od ukupno 1.783,453 bosanskoherce-
                                                                govačkih stanovnika, koliko je zabilježeno
                                                                po popisu iz 1910. godine, u toku Prvog
                                                                svjetskog rata za vojnu službu angažirano
                                                                je ukupno 291.498 vojnih obveznika, ili
                                                                16,34% stanovništva. Od ukupnog broja
                                                                mobiliziranih bosanskohercegovačkih
                                                                vojnih obveznika, najveći broj zabilježen
                                                                je u srezovima Brčko, 10.483 (3,59% uku-
                                                                pno mobiliziranih), Banja Luka 10.431
                                                                (3,56%), Derventa 9.675 (3,32%), Tuzla
                                                                9.652 (3,31%), Gradačac 9.074 (3,11%),
                                                                Bugojno 8.919 (3,06%) i Bijeljina 8.751
                                                                (3,00%) itd.

                                                                    Prema zvaničnim statističkim po-
                                                                dacima K.u.k. Ministarstva rata, gubici
                                                                bosanskohercegovačkih jedinica do kraja
                                                                oktobra 1918. iznosili su 10.701 poginu-
                                                                lih, 51.815 ranjenih, 18.088 zarobljenih

                                                                                                             STAV 13/9/2018 65
   60   61   62   63   64   65   66   67   68   69   70