Page 12 - Sedmin dan br 3
P. 12

NEDJELJA
                            I  23.10.2016.
              sedmi                            IBRAHIM KULENOVIĆ ŠVRGA IZ KOZARCA JEDINI U EVROPI U AUTOKAMPERU DAJE SEBI DIJALIZU

              dan         prilog


              PIŠE LIDA BALIĆ              Da sam birao bolest,

                     ažu mi da sam najpoželjniji
                     neženja u Holandiji: izgle-
                     dam prilično dobro za go-
             K dine, imam dobru penziju
              i solidnu bolest, koja obećava brzi
              kraj, započinje nam neobičnu priču  ovu bih izabrao
              Ibrahim Kulenović Švrga.
                Porijeklom je iz Kozarca. Penzi-
              onisan je, živi u Holandiji i bubrež-
              ni je bolesnik, koji svaki drugi dan
              sebi daje hemodijalizu. U ratu, kao   Zovu nas “holiday pacijentima”!? Ne možeš mi reći da mogu doći ovdje i boraviti samo po
              i svi njegovi sugrađani, protjeran je
              iz rodnog kraja. Proveo je 80 dana u  sedam dana. Shvatio sam to kao nastavak progona, kao nastavak sprečavanja da dolazim, da
              zloglasnom logoru Trnopolje. Iako
              teško bolestan, pronalazi način da   se vratim. Morao sam biti ovdje, na bilo koji način, priča Švrga
              u Krajini provede i po tri mjeseca.
              Kupio je specijalni kamper, s maši-
              nom i svom opremom neophodnom
              za dijalizu.
                - Ne hvalim se. Kamper sam ku-
              pio svojim parama, a mašinu sam
              dobio kao poklon, jer bi je inače
              bacili. Nije meni u Holandiji niko
              ništa dao - veli Kulenović, dodavši
              da nije imao strah, jer je sve prvo
              isprobao pred kućom, gdje je napra-
              vio 2-3 dijalize. Princip je isti kao i
              kod kuće, samo manji prostor. Ali ono
              što je dobio jeste sloboda što se tiče
              vremena i mjesta. To je nemjerljivo.
              Operacija „kamper“
              Sve je krenulo iz protesta. Shvatio
              je da će u Kozarac dolaziti samo kao
              gost i boraviti po sedam dana. Toliko
              koliko ga mogu primiti u najbliži cen-
              tar za primanje dijalize, u Prijedoru.
                - Zovu nas „holiday pacijentima“!?
              Ne možeš mi reći da mogu doći ov-
              dje i boraviti samo po sedam dana.
              Shvatio sam to kao nastavak progo-
              na. Ako sam Vlašić prešao pješke,
              kada su me istjerali iz kuće i pobili
              pola familije, prijatelja, poznanika...
              Shvatio sam tu priču kao nastavak
              sprečavanja da dolazim, da se vra-
              tim. Morao sam biti ovdje, na bilo
              koji način - priča Švrga.
                Znao je da postoji ovaj kamper,
              kojeg je imalo Udruženje bubrežnih
              bolesnika Holandije, i da ga za male
              pare iznajmljuju na sedmicu do dvije
              ljudima kao što je on, i to na bližim
              relacijama - po Holandiji i Njemačkoj.
                Kako je i u Holandiji počela „kri-
              za“, u Udruženju su također polako
              sasijecali troškove. To je bila idealna
              prilika da Kulenović dođe do kam-
              pera. Međutim, za prodaju nisu bili
              raspoloženi. Ali, kada im je objasnio
              da je spreman dati svu ušteđevinu,
              počeli su popuštati.
                 - Tako sam došao do njega. Ali,
              onda su komponente za dijalizu
              postale problem. Niko neće da ti                                                                                                                FOTO: L. BALIĆ
              da, niti proda, jer ne žele da imaju
              odgovornost. Međutim, u Srbiji ih   Kulenović tokom dijalize
                                                                         nabavljam, i tako evo već četiri go-  pregledala me i dala dvije kreme, re-  počelo – priča Kulenović, dodavši da
               PROVEO 80 DANA U TRNOPOLJU                                dine - objašnjava Ibrahim.   kavši da je vjerovatno riječ o ekcemi-  se u martu 2010. godine penzionisao.
                                                                          Za bolest je saznao prije sedam  ma – govori naš sagovornik.   Zbog čvrstog karaktera, bolest je
                                                                                                        „Terapiju“ je koristio 4-5 dana,  „primio“ hladnokrvno, bez stresa.
               Konvoj za Travnik                                         godina, sasvim slučajno.     međutim, kako pomaka nije bilo,   - Nema nikakvog stresa. Sve u ži-
                                                                         Zaboravi na posao            opet se obratio liječnici.    votu primam stabilno, bez uzbuđenja.
                 Živjeli smo u nadi da rata nikada neće biti. Iskreno, nikoga od njih nisam   - Radio sam kao vozač kamiona. Kako   - Bio je ponedjeljak. Radili smo  Imam 57 godina, a već sam tri bra-
               „šljivio“. Sve sam im u facu govorio. Pitao sam se kako 26 optuženih za kri-  su mi vožnje uglavnom bile u večer-  nalaze krvi. Kaže dokotorica – na-  ta sahranio. Kontam, nije to toliko
               minal u „Agrokomercu“ mogu biti sve muslimani? Tada sam shvatio da nam   njim satima, primjećivao sam kako  zovi u četvrtak, pa da vidimo šta ti  loše, nagurao sam dovoljno, ako ne
               se spremaju neke igranke.                                 sam sve više umoran, da mi je napor-  je. Istog tog dan, spremam se da kre-  i previše – „optimističan“ je Švrga.
                 Pripreme i organizacija su bile nikakve. Ubrzo smo postali svjesni kada   no i hladno. Počele su i krastice po ru-  nem na posao, kad na vratima ta ista   Na kućnoj dijalizi je već šestu go-
               je Kozarac pao. Našao sam se u Trnopolju. Kada pričam o sebi, nikada ga   kama i nogama da mi se pojavljuju,  doktorica. Javili su joj odmah da je  dinu, pa se može reći da je sav pro-
               ne zovem logorom zbog poštovanja prema onim ljudima koji su dane pro-  a imao sam problema i s mokraćom.  situacija katastrofalna, da sam skoro  ces „usavršio“. Dijaliza traje do 5,5
               veli u Omarskoj i Keratermu. To su bili logori mučenja, silovanja i ubijanja.   Pripisivao sam sve to godinama i poslu  u komi i da mi bubrezi rade još pet  sati. Sebe naziva slobodnjakom, jer
               U Trnopolju se mnogo „bolje“ živjelo. Proveo sam dolje 80 dana. Uspio sam   koji radim. Jednu noć probudio sam  posto. Velim joj, dobro, ali ja za 15  zahvaljući kamperu, može putovati
               se ukrcati na konvoj i doći do Travnika. Mlađe su odvodili, ali mene nisu. Ni   se s nagonom za povraćanje. Rekao  minuta moram biti na poslu. Kaže  i terapiju sam sebi davati.
               dan-danas ne znam zašto. Neka viša sila – prisjeća se.     sam sebi: „Pa ovo su sve simptomi  ona da zaboravim na posao i da od-  - Ovo je moj posao, i obavljam
                                                                         infarkta.“ Otišao sam kod doktorice,  mah trebam u bolnicu. Tako je sve  ga pjevajući. Nemam probleme za
              12
   7   8   9   10   11   12   13   14   15   16