Page 27 - STAV broj 162
P. 27

partijskoj konvenciji koju je jednopartijska Nakon iznenadne smrti Mehmeda Spahe, lidera JMO, 1939.
skupština pretočila u ustavne i zakonske
odredbe. Doduše, pod “kompromisnim”          godine, lider HSS-a Vladko Maček i predsjednik Vlade radikal
nazivom Muslimani jer srpska i hrvat-        Dragiša Cvetković potpisuju sporazum o stvaranju Banovine
ska komunistička elita nisu imale previše    Hrvatske, u čiji sastav ulaze Savska i Primorska banovina, a
sluha za te realnosti, pa je presudio Vođa.
    Ova pedesetgodišnjica značajna je za     zbog “hrvatske većine”, Bošnjaci se tada nisu brojali, pridodaju
                                             joj se kotarevi Derventa, Brčko i Gradačac na sjeveru i Fojnica
Bošnjake i za Bosnu i Hercegovinu jer        i Travnik na jugozapadu Drinske banovine. Kako u ostalim
su, osim priznanja realnosti međunaci-
onalnih odnosa u Bosni i Hercegovini i banovinama koje dijele teritoriju Bosne većinu čine Srbi jer se
Jugoslaviji (Bošnjaka ima i u Crnoj Gori,
Srbiji, Makedoniji, Hrvatskoj, Kosovu),      Bošnjaci ne broje niti priznaju, Bosna i Hercegovina time je de
politički afirmirani nacionalni interes i    facto podijeljena između Hrvata i Srba

težnje najbrojnijeg bosanskohercegovač-
kog naroda, što će u kasnijim fazama ra- protiv Alije Izetbegovića i još dvanaest Bošnjacima, njihova kulturna i politička
zvoja i raspada južnoslavenske zajednice bošnjačkih nekomunističkih intelektua- elita sazvala je Prvi Bošnjački kongres u
imati odlučujući utjecaj.                    laca, pod optužbama za udruživanje radi Sarajevu 1993. godine, na kojem je do-
                                             neprijateljskog djelovanja i verbalni delikt. nesena historijska odluka o službenom
                                             Iako je proces pokazao kako funkcionira povratu nacionalnog naziva Bošnjak, što
VRIJEME ISKUŠENJA I KONAČNE                  totalitarno pravosuđe, suštinski je propao, je oblikovao književnik Alija Isaković.

POTVRDE IDENTITETA
Unatoč promjenama i ograničenoj de- srušen od ključnih svjedoka same optužbe Od tada, ni kod kuće ni u svijetu nema
mokratizaciji, prije svega otvaranju javnog te izvrgnut poruzi i protestima iz demo- dileme, ili je ne bi trebalo biti, o nazivu,
prostora drukčijim razmišljanjima od strogo kratskih zemalja. Unatoč drakonskim ka- identitetu, kulturnom i civilizacijskom
partijskih “linija”, afirmaciji federalistič- znama, koje su kasnije na višim sudskim subjektivitetu Bošnjaka. Dvadesetpeta
kog principa i u tom smislu jačanja polo- instancama smanjivane, uz izmjene kva- godišnjica ovog historijskog događaja bit
žaja Bosne u Jugoslaviji, što je kulminira- lifikacije djela, proces je pokazao da je si- će dostojno obilježena ove godine jer je
lo novim Ustavom SFRJ iz 1974. godine, stem jednopartijske monolitnosti koja se značila metaforičnu prekretnicu u odbra-
uz buđenje vjerskih zajednica, posebno ublažavala (kon)federalizmom i tzv. plura- ni od agresije i učvršćenju identitetarnih
Islamske zajednice, kao i obnovljen inte- lizmom samoupravnih interesa u dubokoj osnova njezinih temelja.
res za stvarnu historiju Bosne i Bošnjaka, krizi iz koje nema izlaza. “Sarajevski pro-  Politički lider Bošnjaka Alija Izetbe-
nedemokratski režim kontrole uma osjetio ces” bio je uvod u raspad Jugoslavije jer je gović umro je prije petnaest godina, a
se ugroženim mogućim političkim plura- urbi et orbi iznio sve slabosti sistema i dr- godišnjicu njegove smrti treba obilježiti
lizmom, pa obnavlja pritisak na misleće i žave. Stoga bi trebalo obilježiti ovu godiš- kao memento na osnove političke ideje
slobodoumne ljude, ne birajući žrtve i ne njicu jer je proces imao itekakvog utjecaja koju je formulirao kroz Bosnu i Herce-
vodeći računa o krivici i pravdi, pa čak niti na političko organiziranje Bošnjaka pred govinu, multietničku i interkulturnu po-
o vlastitim, ideološki determiniranim za- raspad Jugoslavije.                           litičku zajednicu u kojoj niti jedan njezin
konima iz kaznenog prava. Tako prije 35      Usred agresije na Bosnu i Hercego- građanin neće biti proganjan zbog naci-
godina režim organizira montirani proces vinu i dotad nezapamćenih zločina nad onalne, vjerske ili druge pripadnosti ili
                                                                                        uvjerenja. Politički i pravno-filozofski
Nominacija i nasilne izmjene jezika trebale su poslužiti procesu                        okvir slobodne zemlje slobodnih građa-
koji se zvao “nacionaliziranje” muslimana, njihovom utapanju                            na i ravnopravnih naroda.
                                                                                            Napokon, još je jedna obljetnica važ-
u okolne narode, kako su to zahtijevali Moša Pijade i Milovan                           na. Ove se godine navršava pet godina od
Đilas, naprimjer. Taj je proces dao minimalne rezultate, što su                         posljednjeg popisa stanovništva na kojem
pokazali svi popisi nakon rata, 1948, 1953. i 1961. godine, kada se                     su zabilježene dvije važne činjenice koje
većina Bošnjaka izjasnila ili neopredijeljenima ili muslimanima u ukazuju na moguće trendove u buduć-
etničkom smislu, što je bilo dozvoljeno u cilju svođenja Bošnjaka                       nosti. Nakon 134 godine (od austrijskog
na etničku grupu, a protiv njihovog priznanja kao nacije                                popisa iz 1879) Bošnjaci su postali apso-
                                                                                        lutnom većinom u Bosni i Hercegovini,
                                                                                        a bosanski jezik postao jezik kojim govo-
                                                                                        ri više od polovine stanovništva, čime su
                                                                                        naznačene neke integrativne tendencije,
                                                                                        obama (pseudo)separatizmima uprkos.
                                                                                        Dakle, godišnjice udaljenijih događaja,
                                                                                        do početka Drugog svjetskog rata – čemu
                                                                                        treba pridodati i neke događaje iz bliže
                                                                                        prošlosti, kao što je “Sarajevski proces” –
                                                                                        mogle bi se promatrati kao obilježavanje
                                                                                        trenda zatiranja bošnjačkog identiteta, ali
                                                                                        i Bošnjaka fizički, dok se vremenski bliže
                                                                                        godišnjice mogu promatrati kao sjećanje
                                                                                        na trend priznavanja, jačanja i nezaobi-
                                                                                        laznost Bošnjaka kao političkog faktora
                                                                                        bez kojeg više nikada neće biti donošene
                                                                                        odluke na Balkanu.        n

                                                                                                              STAV 12/4/2018 27
   22   23   24   25   26   27   28   29   30   31   32