Page 23 - STAV broj 162
P. 23
Ono što nam treba jeste pokret muslimanskih država koje su
voljne reći da mi trebamo legitimnu vlast. Ono što nam treba
jeste bolja pozicija u UN-u. Ne smijemo čekati da budemo
žrtve. Međunarodno pravo zasnovano je na dvostrukim
aršinima: jedan standard za Zapad, drugi za muslimane.
Samo je jedinstven standard ispravan. Zbog toga halifat ne
mora imati formu koju je imao, to je i nerealno, jedna osoba
ne mora biti na čelu, ali može biti kreiran od više ljudi i nacija.
Naravno, preduvjet je da one moraju imati stvarnu moć
četvrtina suverenih svjetskih država jesu STAV: Mi u Bosni nemamo izražene pre- trenutno je najraširenija religija na svijetu.
muslimanke, zašto nemamo pravo glasa? drasude prema šiijama kakve susrećemo Islam je, nasuprot kršćanstvu, mlađa reli-
Kada bismo imali legitimnu vlast, ne bi u arapskom svijetu, vjerovatno zbog sto- gija koja tvrdi da su kršćanska vjerovanja
bilo ni terorizma. Od 1924. godine neki mi- ljetne izoliranosti Bošnjaka od ostatka dijelom pogrešna, dijelom tačna. Niti jed-
slioci su se izdigli i rekli da trebamo vlast ummeta. Ipak, znatno smo oslonjeni na na teologija na svijetu ne kaže kršćanima
i da zaista trebamo moć, kao Seid Kutb ili osmansko naslijeđe koje artikulira da- da su dijelom u pravu, a dijelom u krivu,
Hasan el-Benna. Svi su oni ubijeni ili po- našnja Turska. Kako vidite ulogu savre- osim islama. Naravno da su oni zaintere-
gubljeni. Ono što nam treba jeste pokret mene Turske? Pitam Vas to iz razloga sirani za islam. Islam priznaje kršćanstvo
muslimanskih država koje su voljne reći jer ekstremna ljevica u BiH već Tursku i daje mu određena prava i privilegije.
da mi trebamo legitimnu vlast. Ono što najavljuje kao novi hilafet. Zbog toga se moj glavni dijalog odvija s
nam treba jeste bolja pozicija u UN-u. Ne AKHTAR: Osmanlije su imale dosta kršćanstvom. Drugi je razlog taj što su
smijemo čekati da budemo žrtve. Među- konflikata sa Safavidima u Perziji. Nisu kršćanska društva, za razliku od islam-
narodno pravo zasnovano je na dvostru- se tamo proširili, ali jesu na Balkanu, na skih, prihvatila sekularizam i zahtjeve
kim aršinima: jedan standard za Zapad, vašem tlu. Mislim da ste u pravu kad ka- modernog vremena. Evropa je pokršte-
drugi za muslimane. Samo je jedinstven žete da ste zbog vaše izoliranosti bili po- na manje-više oko 800. godine od Kar-
standard ispravan. Zbog toga halifat ne šteđeni unutarnjih sektaških sukoba. To la Velikog. Tada je ona postala kršćanski
mora imati formu koju je imao, to je i ne- je svakako pozitivna stvar. Kada je u pi- kontinent. Kršćanstvo je religija koja je
realno, jedna osoba ne mora biti na čelu, tanju Turska, moramo znati da je Osman- imala dijalog sa sekularnim humanistima.
ali može biti kreiran od više ljudi i nacija. sko carstvo jedino carstvo u historiji koje Mi to nismo imali i mi to moramo imati.
Naravno, preduvjet je da one moraju ima- ima tačan datum kraja. I po tome je je- STAV: U svojim radovima, čak i onda kada
ti stvarnu moć. dinstveno. Ne znamo kada je tačno poče- ste imali mogućnost da optužite kršća-
STAV: Može li centralističku vlast u kla- lo, ali znamo kada je završilo. Turska je ne za islamofobiju, to ne činite. Zašto?
sičnom hilafetu danas nadomjestiti ja- nakon uspostave sekularizma napravila AKHTAR: Evangelisti u Americi veoma
čanje ideje ummeta? toliki zaokret da se pod vlašću Atatürka su neprijateljski nastrojeni prema islamu.
AKHTAR: Mislim da može. Međutim, na neki način pokušala odreći islamske Također, ovdje je dosta neprijateljstva pre-
problem u muslimanskom svijetu, s izu- prošlosti. Preko noći je postala veoma se- ma islamu od pravoslavne crkve. Katolici i
zetkom Irana nakon revolucije, jeste da su kularna država. Zaboravili su na bradu, protestanti imaju historiju dijaloga. Vjeru-
vladajuće elite tek lutke u rukama zapadnih promijenili način odijevanja i tako dalje. ju u misionarski rad kroz jezuite, monahe,
sila. One nisu stvarna muslimanska elita. Međutim, danas postoji balans. Savremena dominikance, pokušali su da preobrate mu-
Zovemo ih tako, ali oni to nisu. Za svaku Turska prihvata ono što je dobro od svoje slimane, ali vjeruju u dijalog i pokušavaju
odluku moraju telefonirati u Washington tradicije i Turci danas znaju praviti kom- razumjeti muslimane. Ne da ih vole, već
ili London. Sve što imamo organizacija promise s modernim svijetom. Nije više razumiju, u smislu: da bi se neko pokorio,
islamskih država jesu grupe muslimanskih vrijeme Osmanlija pa da se može objavi- mora da se razumije. Da li se Evropa boji
država koje se sastaju, ali nemaju nikakvu ti rat Mađarskoj ili Bugarskoj, i toga je islama? Evropa se više boji kršćanske re-
stvarnu moć. Šta je smisao toga? Da popiju Turska svjesna. Mislim da oni prave ba- ligioznosti jer moderno kršćanstvo, s par
čaj ili pojedu kolač, te da se fotografiraju? lans između sekularnog i vjerskog. Moje iznimki, preraslo je u sekularni humani-
Takve organizacije ne utječu na međuna- je mišljenje da ono što će se dogoditi u zam. Većina kršćana danas je takva. Libe-
rodnu politiku. Utjecati na međunarodnu Turskoj jeste potpuno sazrijevanje, gdje ralni su, dozvoljavaju homoseksualizam
politiku i popraviti poziciju ummeta jeste ćemo dobiti državu koja poštuje svoju itd. To nisu kršćani od prije 1.400 godina,
čin jačanja ummeta. Muslimanske elite nisu prošlost, ali i prihvaća svoju budućnost. niti prije 500, kada su spaljivali ljude na
elite, postavljene su od zapadnih sila, lut- STAV: U svom radu referirate se na odnos lomačama. Evropski kršćani postaju po-
ke su Zapada, to je problem, s izuzetkom kršćanstva i islama. Kršćanstvo je Vaš božni kršćani samo u vrijeme rata. Dakle,
Irana poslije revolucije. veliki sagovornik, ali čini mi se da poku- Evropa se ne boji kršćanske religioznosti,
šavate suštinski razumjeti teologiju i eti- čak ni židovske religioznosti poslije holo-
ku kršćanstva. Zašto je to danas važno? kausta, ali se boji islamske religioznosti, i
AKHTAR: Donedavno su postojale dvi- tu vjerujem da postoji bitna razlika. Evropa
je supersile: Amerika i SSSR. U svijetu se boji svih religija, ali u ovom trenutku
religija te supersile jesu islam i kršćan- islamska religioznost stvara najviše straha.
stvo. Gotovo pola čovječanstva pripada Međutim, pitanje je koliko se muslimani
ovim dvjema religijama. Kršćanstvo je mogu asimilirati u Evropi jer to nadilazi
nešto veće, dijelom zbog kolonijalizma, i religioznost i postaje kulturološka stvar.
STAV 12/4/2018 23
