Page 57 - STAV broj 290

novembru 1947. godine podjelu palestin- Na tim su plakatima palestinski selja-
ske zemlje na jevrejsku i palestinsku dr- ci transformirani u revolucionare. Vizije
žavu. Ova odluka da se okonča 30 godina palestinske prošlosti bile su predstavljene
britanske vladavine pokrenula je rat iz- kao vizije palestinske budućnosti. Plakat
među Jevreja i Palestinaca. Napadale su Kamala Boullate iz 1968. godine stilizi-
vojske Egipta, Jordana, Sirije, Libanona rao je selo Deir Yassin, blizu Jeruzalema,
i Iraka, navodno u znak podrške Pale- kao mjesto harmonije. Dvadeset godina
stincima. Ipak je Izrael, nova jevrejska ranije, 9. aprila 1948. godine, pripadnici
država, pobijedio. U decembru 1947. Pa- jevrejskih paravojnih formacija masakri-
lestinci su živjeli pod britanskom vlašću; rali su oko 150 palestinskih civila u selu.
do decembra 1948. živjeli su pod vlašću Međunarodni Crveni križ izvijestio je
Izraela, Egipta i Jordana na palestinskim da su pronašli obezglavljena i raskoma-
teritorijima pojasa Gaze i Zapadne oba- dana tijela. Vijest o užasu ubrzala je bi-
le ili u progonstvu u Libanonu, Siriji, jeg Palestinaca iz njihovih domova. Na
Jordanu, Egiptu i Iraku. U godinu dana Boulllatinom posteru skladna prošlost
Palestinci su izgubili priliku da osnuju Deira Yassina služi kao vizija njegove
vlastitu državu i više od polovice njiho- budućnosti.
vog stanovništva živjelo je u izbjegličkim Borba je jedini put do Jeruzalema poster
kampovima. Trauma te godine stekla je je koji je izradio Jedinstveni informativni
ime Nakba, tj. Katastrofa. ured PLO-a, a koji prikazuje Kupolu na
Revolucija je započela u izbjegličkim stijeni. Odbrana ovog svetog mjesta po-
kampovima 1950-ih. Ciljevi su joj bili stala je središnjim dijelom palestinskog
oslobođenje Palestine i uspostava pale- identiteta. Na plakatu postaje briljantni,
stinske države. Prednjačio je Arapski na- šareni simbol budućnosti prema kojoj
cionalistički pokret, osnovan 1952. godi- koračaju žena i djeca. Slava radnicima i
ne. Bila je to najutjecajnija od političkih borcima prvog maja, poster Zaida Wahbe
stranaka Palestinske oslobodilačke orga- iz 1969. godine, oslobađanje Palestine
nizacije (PLO), krovne skupine osnovane povezuje sa širom kampanjom Među-
1964. godine koja je predstavljala pale- narodnog dana radnika.
stinski narod. Za Arapski nacionalistički Potraga za simbolima nade, otpora i
pokret ciljevi revolucije postići će se kad bolje budućnosti bila je u središtu um-
arapske države postanu dovoljno snažne jetničkog rada sponzoriranog od strane
da poraze Izrael. Osnivači Fataha odba- PLO-a. Shammout je upotrijebio stil vi-
cili su takav postupni pristup. Ugledali đen u klasičnoj arapskoj umjetnosti na
su se na svoje kolege studente i radnike svom posteru Svi smo za otpor iz 1965.
u Alžiru i Vijetnamu, koji su srušili re- godine. Vizije nove Palestine nisu se
akcionarne vlade i protjerali nekadašnja trebale postići zapadnim, imperijalnim
carstva. Fatah je započeo privlačenje po- oblicima umjetnosti. Plakat Mustafe
zornosti napadima na Izrael. al-Hallaja iz 1969. godine Bitka kod Al
Nakon pokretanja oružanih udara na Karameha prisjeća se bitke iz 1968. go-
Izrael, Fatahov dolazak na vlast u PLO-u dine. Palestina nije bila naviknuta na
bio je brz. Yasser Arafat, koji je bio među pobjede protiv izraelske vojske, ali je
osnivačima stranke, izabran je za pred- kod Al Karameha palestinska jedinica
sjednika PLO-a u februaru 1969. Fataho- porazila izraelsku jedinicu. Na tom su
vi plakati bili su dio te hrabre strategije. plakatu prikazani novi heroji arapskog
Cilj je bio uzburkati strasti Palestinaca i svijeta koji su mogli pobijediti Izrael-
uvjeriti ih da je Fatah bio u pravu: ima- ce u borbi. Na plakatu konj simbolizira
li su snagu i jedinstvo da sami oslobode palestinsku revoluciju; golub koji sjedi
Palestinu. na bacaču projektila poručuje da će mir
Fatah je pritisnuo razne institucije doći nakon oružane borbe.
PLO-a da pomognu revoluciji. PLO je Golub mira na sličan je način pri-
osnovao svoj Odjel za umjetnost i naci- sutan i na posteru Abdela Rahmana Al
onalnu kulturu 1965. godine, pod ravna- Muzaina Dan zemlje iz 1985. godine. Lik
njem umjetnika i historičara umjetnosti nosi kufiju, povezujući ga s palestinskim
Ismaila Shammouta. Bejrut je postao baza tradicionalnim životom, i usmjerava svo-
PLO-a nakon 1971. godine, a pokrovi- ju krampu prema suncu, prema slobodi.
teljstvo PLO-a privuklo je palestinske i Ovi su plakati bili rješenje za teške okol-
druge arapske umjetnike u ovo središte nosti u kojima se PLO našao. Palestinski
umjetničke aktivnosti. Do kraja 1970-ih narod bio je raštrkan po Bliskom istoku.
PLO je objavljivao više od 100 časopisa, PLO nije imao pristup televiziji i dru-
magazina i dnevnih novina iz Bejruta. gim oblicima masovne komunikacije.
Za ove su publikacije bile potrebne na- Plakati su bili jeftini i lahko ih je bilo
slovne fotografije koje bi se mogle izre- reproducirati. Cilj nije bio samo prika-
zati kao plakati. Kao rezultat toga, PLO zati budućnost, već angažirati palestin-
je postao stub koji podržava umjetnike. ski narod da je ostvari.

STAV 24/9/2020 57