Page 64 - STAV broj 277

DRUŠTVO

Naredno stoljeće i po, u Sokolu će vladati
mir. Potrajat će sve do početka 18. stoljeća,
kada se plima Osmanskog carstva nezausta-
vivo povlači sve do Save. Tako se Soko opet
našao na samoj granici, ali sada da brani ono
carstvo koje ga je stotinu godina napadalo
i rušilo i mrzilo njegove tvrde bedeme pod
kojima je mnogi osmanski vojnik ostavio
kosti. Sada su oko njega bili posijani leševi
mladolikih Mađara, čije su ćose brade virile
iza oklopa pod koje su se zavlačile uzujale
muhe što su se, nanjušivši bitku, skupljale
sa svih strana bez prestanka. Pričao je na-
rod kako je za jedne takve bitke Austrijance
zaustavio dizdar Hasan-aga. U spomen na
taj događaj narod je sastavio i pjesmu koja
se ispjevavala za zimskih sijela. “Da nije
više Gračanice Sklopa i Gradine i u njemu
kao marioneta u rukama Osmanlija punih I sudbina kao da se našalila s njim: ulaz u dizdar Hasan-age i njegova krnje topa, lako
šest godina, a nakon toga, skupa s njegovim Soko izgrađen je na leđima grada. I danas bi bilo do Gradačca doći...”, kazuje pjesma.
imenom, u historijskom mraku zatrnut će se u zidu nad strmom liticom može ući kroz Arheolog Vejsil Ćurčić navodi kako je
se i priča o Kotromanićima, njihovom kra- vrata do kojih ne dovodi nikakav put. Mno- “krnjo” bio top od najvećeg kalibra i teško
ljevstvu i slavi. Njegova mati Katarina, čije gi historičari smatraju da je to urađeno iz prenosiv, a zvao se tako jer je bio okrnjen. Uz
će ime ostati upisano u rodnom listu Gra- taktičkih razloga, da bi se zavaralo neprija- to, historija je u svoje deftere zapisala da je
čanice, nakon pada Bosne bježi ocu u Veli- telja. Osim toga, u narodu živi predaja kako 1716. godine dizdar bio baš neki Hasan-aga.
ku, da bi se nekoliko godina poslije udala se u ovaj grad ulazilo drvenim mostom koji Bilo je to u vrijeme kada je austrijska vojska
za slavonskog plemića Ivana Seckeja. je polazio s brijega u obliku sedla na kojem prešla Savu i kada je nova granica Osman-
i danas stoji stara džamija i, nadvisujući skog carstva uspostavljena linijom kojom
NAOPAKA VRATA provaliju koja je kasnije zatrpana nasipom je kralj Tvrtko I posijao gradove da brane
njegovu kraljevinu. Kazuje se da su potomci
Pored Matije Radivojevića i njegovog i ublažena, završavao se pravo pred naopač-
nasljednika Matije Vojsalića iz plemena ke okrenutim vratima. Hasan-age dobili prezime po njegovoj službi,
Hrvatinića, postojao je i vazalni kralj Bosne Historija bilježi da su Osmanlije osvo- Dizdarevići, i da su živjeli u mahali Bježa-
na drugoj strani. Kada Osmanlije provale u jile Soko 1512. godine. Neke pojedinosti, ni, koja je dobila naziv jer se ovamo sklanjao
Bosnu, nakon kratkotrajnog uzmaka, ugar- deset godina poslije, zapisat će mađarski narod kada bi vojska nahrnula na Gradinu.
ski kralj Matija Korvin nanovo će zauzeti historičar Ištvani, koji je i sam bio sudio- Ali, odavno nema kraljevstva koje je
Soko i cijeli niz gradova koje je Bosansko nik ovih događaja. Kako to prenosi slikar i podiglo ovaj grad da ga štiti od upada sa
kraljevstvo izgradilo kao liniju odbrane sa historičar umjetnosti, peštanski đak Đoko sjevera. Nema više ni carstva čije je grani-
sjevera. Od tih gradova osnovat će on još jed- Mazalić, Ištvani piše da je Toma Matusnaj, ce branio kada se svaki spomen na njegove
no bosansko kraljevstvo, a kao svog vazala ban Srebreničke banovine, koja je bila us- graditelje zatrnuo u bespućima historijskih
postaviti Nikolu Iločkog, hrvatsko-mađar- postavljena nakon pada Bosanskog kraljev- pomračina. Dugo već nema ni imperije ra-
skog velikaša, koji će stolovati u Teočaku. stva, noću pobjegao iz Srebrenika, a ostavio zlivene na trima kontinentima nad čijom
Tako će se više od deset godina na mapa- posadu da se bori s Osmanlijama. Poslije je granicom bdio gotovo cijela dva stoljeća.
ma osvajača naći dvije Bosne i tući se jedna deset dana borbe janjičari su provalili u A ni njega više nema, raznesen je 1949. go-
protiv druge ovdje oko Sokola. grad i bez milosti sasjekli posadu koja im dine, kada je građena mjesna škola, a ostali
Gotovo cijelo stoljeće služit će Soko za je nanijela velike gubitke. Kada se za ovaj su tek naopaki ulaz i ta dva krnjava zuba
odbranu od nasrtaja vojske iz Bosne, kao da događaj čulo u Sokolu, ovdašnja posada se zabodena u nebo i priča o njegovoj slavi,
ga nemilosrdna ruka historije, ne pomje- nije usudila dočekati janjičare nego je grad ovdje gdje je nekad otpočinjala i gdje se
rivši ga ni za pedalj, okrenula naopačke. predala plamenu i pobjegla. dovršavala Bosna. n

64 25/6/2020 STAV