Page 94 - STAV broj 221-222

KULTURA

Kulturni identitet bosanskih muslimana (3)

U BOŠNJAČKOJ

KNJIŽEVNOSTI SPOJILI

SU SE ISTOK I ZAPAD

Knjiga Kulturni identitet bosanskih muslimana Marinka Zekića svojevrsni je nastavak rada Antuna Hangija
u 21. stoljeću. Knjiga je to o običajima i kulturi bosanskih muslimana, s tim da se ovog puta oni uvažavaju

i kao politički narod. Zekić piše o Bošnjacima, bošnjačkoj književnosti i kulturi, pozicionirajući islam kao
nezaobilazni, čak temeljni (ne i jedini, naravno) sadržaj svega što danas prepoznajemo kao bošnjačko. S
ovim bi se djelom, istina, moglo i trebalo polemizirati. Međutim, sve vrijeme stječe se dojam da je riječ o
doista iskrenoj i prijateljskoj želji da se Bošnjaci upoznaju iznutra te da se u kompleksnosti svog identiteta
predstave drugima. Pritom, ovoj knjizi ne nedostaje akademskog pristupa. U pokušaju da Bošnjake razumije
iz kulturološke, etnološke, imagološke, antropološke i sociološke perspektive, Zekić je čitaocu ponudio
ogroman broj informacija i pisanih izvora, zajedno s vlastitim promišljanjima i zapažanjima
(Kulturni identitet bosanskih muslimana, Marinko Zekić, “Dobra knjiga”, Sarajevo, 2019. godine, 315 stranica)

Piše: Hamza RIDŽAL
hamza@stav.ba

olitički preokreti koji su obilježili modelima, srodno je usmenoj književnoj specifičnim po ambijentu ograđenih avli-
povijest Bosne – od pada kraljev- tradiciji njegovanoj među pripadnicima ja (dvorišta), sa kapidžikom (mala spored-
stava, preko dolaska Osmanlija i drugih dviju najbrojnijih etničko-konfe- na vrata na ulicu ili susjedno dvorište) i
Puključivanja Bosne u orijental- sionalnih grupacija u Bosni – bosanskim ašik-pendžerom (prozor za ašikovanje – ud-
no-islamski, a s dolaskom Austro-Ugar- Srbima i Hrvatima – ali i pored toga posje- varanje mladih), sijela (večernje sjedjeljke)
ske i u zapadnoevropski kulturni krug, duje neke svoje autohtone elemente. “Po- i teferiča (izlet u prirodu), kao mjestima su-
pa sve do osnivanja Jugoslavije kao prve sebnosti bošnjačke usmene književnosti sretanja, upoznavanja i ljubavnih susretanja
zajedničke države Južnih Slavena i kasni- bile su uvjetovane, prije svega, specifič- momaka i djevojaka. Islamski patrijarhalni
je njenog nestanka – imali su presudnu nim odlikama islamskog civilizacijskog moral strogo je određivao položaj, mjesto
ulogu u oblikovanju književno-jezičkog i kulturno-povijesnog kruga iz kojeg su i ulogu žene i muškarca u društvu, što se
izraza bosanskih muslimana. Navedeni potjecali muslimanski narodni stvaraoci, (pogotovo u bošnjačkim gradskim sredi-
historijski markeri, piše Marinko Zekić, odnosno, utjecajem književnosti islamskih nama, gdje se baštinio specifični oblik kul-
predstavljaju ujedno i okvir za izučava- naroda sa kojima su bosanski muslimani ture življenja u selamlucima i haremlucima)
nje bošnjačke književnosti, čije su glav- dolazili u dodir (Turaka, Arapa, Iranaca ogledalo u stanovitoj izdvojenosti žena”,
ne smjernice određene, prije svega, spe- itd.), a katkada i staleškim oznakama, te objašnjava Zekić. On doista dobro objaš-
cifičnom pozicijom njenih stvaralaca kao ukusima i zahtjevima publike, koji su ta- njava historijsko, ambijentalno, a donekle
civilizacijskih posrednika na razmeđu kođer određivali idejni i tematski pristup i poetičko izvorište sevdalinke, ističući da
Istoka i Zapada. Ta se pozicija odrazila tom specifičnom literarnom štivu”, objaš- je jedna takva pjesma mogla nastati samo
na poetičke tokove kako pismene, tako i njava Zekić, ističući da se iz bošnjačke u bošnjačkoj urbanoj sredini, u spoju ra-
usmene bošnjačke književnosti. usmene književnosti posebno izdvajaju znolikih kulturnih elemenata, kako onih
lirske pjesme sevdalinke. slavenskih (jezik, bolna osjećajnost, širina
USMENO NASLIJEÐE “Nastale su početkom 16. stoljeća, pe- duševnosti), tako i orijentalnih (intenzitet
Usmeno književno stvaralaštvo bo- desetak godina nakon pada Bosne pod doživljaja, dert).
sanskih muslimana, piše Zekić, po izbo- osmansku vlast, u patrijarhalnom miljeu Zekić opširnije piše i o romansama i
ru motiva i zajedničkim jezičko-stilskim muslimanskih gradskih četvrti (mahala), baladama bošnjačke usmene književnosti,

94 30/5/2019 STAV