Page 48 - STAV broj 398
P. 48
DRUŠTVO
Jezički savjeti dr. sc. Alena Kalajdžije (X dio)
BOG: POBOŽAN, BEZBOŽAN,
NABOŽAN, BOGOMOLJKA,
BOGOTVORAN, BOŽIĆ, BOŠKO...
Piše: Alen KALAJDŽIJA
Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik
Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem
je obavljao i funkciju direktora u dva mandata.
Njegova područja zanimanja jesu lingvistika i
historija jezika. Do sada je ukupno objavio 72
rada, uključujući izvorne naučne članke, stručne
radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao
na 54 domaće i međunarodne naučne i stručne
konferencije, simpozija i okrugla stola, od čega
su 25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg
naučnog saradnika. Učestvovao je na više
od 60 stručnih tribina i promocija izdanja iz
oblasti bosnistike. Urednik je više od 20 izdanja
Instituta za jezik, od čega je 14 izdanja bilo od
izbora u zvanje višeg naučnog saradnika, te je
bio recenzent niza različitih naučnih i stručnih
djela iz oblasti bosnistike.
“NEMA BOGA SEM ALLAHA, JEDNOG, JEDINOG”
Citat iz jedne relativno starije bosanske *ovsen, kako postoje potvrde u pred- nakon što je n zamijenjeno sa m. U da-
ilahije. Šta je sporno s ovom rečenicom, standardnom usmenom idiomu. Među- tom slučaju trebalo bi znati da i ikavska
stihom? U ontološkom smislu za musli- tim, kasnije je ovaj prvi element izgubljen, i ekavska zamjena imaju jednak status
mane je ovo jedan od stupova njihova a ostao je samo *vsen, koji je pojedno- u normativnom smislu, mada ikavski ima
monoteističkog vjerovanja. No, ovaj stih stavljen u *sen, a kasnije je došlo do za- prednost s obzirom na historijski razvoj
iz ilahije ima jednu riječ koja nije prepo- mjene n sa m, tako da je dobijen oblik bosanskog jezika kao i stariju raspro-
ručljiva za bosansku normu. Pogađa- sem, što očito odražava ekavsku zamje- stranjenost u narodnom idiomu. Otuda
te, riječ je o prijedlogu sem. Istina, nije nu jata, koja u ovoj strukturi ne može biti je normiran oblik osim, dok je sem oblik
lahko u ovoj pjesničkoj ravni upotrijebiti ekavska jer nema uvjete za tu zamjenu u koji bi “trebalo izbjegavati” vjerovatno i
neku drugu riječ bez smetnje po slogov- ijekavskom standardu, iako je, vjerovat- zbog toga što mu je porijeklo na istoku.
nu, metričku strukturu. A šta je ustvari no, usljed promjena koje su se dešava- I hrvatski standard također ima ista rje-
sporno sa sem? Kako nas uče etimo- le, izgubljena svijest o mjestu jata koji je šenja kao bosanska. Treba napomenuti
loški rječnici, na mjestu ovoga vokala e jednostavno zamijenjen sa e. Međutim, da se u nešto starijem jeziku javlja izraz
nalazio se nekada jat: prasl. *obь + stsl. ostaje sporno pitanje zašto je onda stan- izim, a u savremenom jeziku dosta do-
svěnь, pa bi trebalo očekivati oblik sjem, dardiziran ikavski oblik osim, izuzev ako bro funkcionira neologizam izuzev, koji
koji je međutim dijalekatski markiran. se ne radi o preuzimanju ikavskih formi iz ima značenje kao osim, s tim da je oblik
Treba znati da je prvi element prefiksa starijega jezika. A u tom slučaju, od obli- izuzev rezerviran za specijalne stilove i
ob- nestao pod utjecajem povezivanja s ka *obь-svěnь dobijen je *osvěn, koji je nema opću upotrebu kao prijedlog osim,
elementom -svjen’ pa je spajanjem dobi- dao ikavski oblik *osvin odnosno *ovsin, pošto je nastao skraćivanjem oblika gla-
jen oblik *osvěn, tako da je došlo kasnije koji je pojednostavljen u korist ispada- golskog priloga prošlog: izuzevši > izu-
do metateze: ovsěn, što je kasnije dalo nja -v-, dajući standardizirani oblik osim zev, što je izvedeno od iz-uze-v-ø.
48 21/10/2022 STAV
