Page 45 - STAV broj 398

sadržaja i udžbenika. Ja u ladici imam
gotov projekat Praktične bosanske grama-
tike zasnovane na ishodima učenja.
STAV: Koji su profesionalni izazovi pred
Jasminom Hodžićem u periodu pred
nama, a koji pred Institutom za jezik?
HODŽIĆ: Ne računajući ovdje tim-
ske projekte u kojima učestvujem, reći
ću da se uskoro od mene ako Bog da
može očekivati monografija o bosan-
skom jeziku i školstvu, koja obuhva-
ta period od početka modernog našeg
školstva (s početka XIX stoljeća) do
danas. Sljedeće, 2023. godine slavimo
važan jubilej: Počeci bosanskog jezika
u modernom bh. školstvu – dva stoljeća
jedne značajne tradicije (1823–2023), ili
aproksimacijski rečeno, možemo krenu-
ti s kampanjom 200 godina bosanskog
jezika i školstva.
Trenutno su u Institutu u pripremi
dva nova Bosanskohercegovačka dijalek-
tološka zbornika, što je naša tradicional-
na serijska publikacija (jedan u završnoj
fazi za ovu, drugi u pripremi za sljedeću
godinu). Također, aktuelizirali smo pro-
jekat proučavanja bosanskih arebičkih
rukopisa i već do kraja ove godine očeku-
jemo da će iz štampe izaći dvije bosanske
elifnice (početnice, slovnice), s ukopno
nekoliko stotina stranica bosanskog are-
bičkog teksta (s faksimilima, latiničnom
transliteracijom i uvodnom studijom). U
završnoj je fazi i jedan dio istraživanja
savremene terminološke leksike, čiji će
I nemojte zanemarivati okupiranu bo- ničiji otirač!), a kamoli prošlost ili bu- rezultat biti Rječnik školskih termina i poj-
sanskohercegovačku teritoriju s hrvat- dućnost (lakše je hipnotisano projicirati mova: bosansko-hrvatski i hrvatsko-bosan-
ske strane, nema tu ništa “posebno” u “promjene” u prošlosti, a budućnost već ski, a u početnoj fazi je i sličan rječnik u
“manjem entitetu”. Kakva je razlika iz- od sadašnjosti zavisi). Je li preostaje još kontrastiranju i komparaciji bosanskog
među početka devedesetih i danas kada samo da propadnemo u zemlju? i srpskog fonda školskih termina, što će,
se i danas Bošnjacima izdaju svjedodž- vjerujem, dobiti i višestruku praktičnu
be sa šahovnicom kao vodenim žigom i STAV: Sve je više nastavnica i nastavnika primjenu i korist. Pred nama je i rječ-
upisanim hrvatskim jezikom, odnosno, maternjeg jezika, a sve manje funkcio- nička obrada bogatog fonda bosanskih
paralelno svjedodžbe sa srpskim jezikom nalno pismene djece. Gdje smo zape- akcenatskih dubleta, što će pomoći u ko-
i srpskim nacionalnim obilježjima, kao li? Koliko funkcionalnoj nepismenosti načnom definiranju bosanske akcenatske
u paralelnom hrvatskom i srpskom škol- doprinosi društvo u cjelini, naš možda i norme, a gotovo pripremljena za štam-
stvu kod nas s početka devedesetih? O nemaran odnos prema jeziku i general- pu je i jedna onomastička monografija
sadržaju da i ne govorim... Je li javnost no obrazovnom sistemu? Šta se može o toponimiji. Posebno nas raduje da je,
ovo zna ili ne zna? Bojim se, zaista, da učiniti na popravljanju stanja? I ko bi naročitim angažmanom dr. Alena Kalaj-
se mnogo toga ne zna, i da, uslijed više- trebao biti predvodnik tog procesa? džije kao urednika, spreman za štampu
decenijske administracijske aždahe oli- HODŽIĆ: Mi ćemo sačuvati obraz i Zbornik radova s Trećeg simpozija o
čene u nakaradnoj društveno-političkoj ako sačuvamo obrazovanje, a svjedočimo bosanskom jeziku, ali odavno već i izu-
aparaturi, svi mi samo gledamo preda se, da nam je obrazovanje u krizi. Nemamo zetno važna monografija od preko 500
u svoje kantone, svoje općine, distrikte i službeni zavod za izdavanje udžbenika stranica o govoru Bošnjaka Inegjola u
entitete, ne znajući šta se iza brda valja, koji će voditi brigu o udžbeničkoj po- Turskoj, koju potpisuje uvažena prof.
prihvatajući onu crnogorsku: Śedi đe si, litici (ne računam ove s paradržavnom dr. Naila Valjevac.
ni za đe si nijesi! orijentacijom), a i obrazovanje u cjelini Najavljujem i niz drugih izdavačkih
Ja ne želim da sjedim i glasno usta- je prepušteno manjim organizacijama poduhvata u dogledno vrijeme, od kojih
jem protiv svake nepravde. društva (kantonima, distriktu, entitetu). posebno ističem monografiju o polusto-
Bosanski jezik je nezavisan koliko i Institut jeste upućen na škole, ali adresa ljetnom radu Instituta te zbornik o in-
bosanska država, i bosanski jezik se na- za ovo pitanje jesu nadležni pedagoški stitucionalizaciji nauke o jeziku u Bosni
pada i napadan je koliko i bosanska dr- zavodi i ministarstva obrazovanja. Fali i Hercegovini, preko čega će se najbolje
žava. Nama se otima i sadašnjost, izvlači nam koordinacije i mnogo nam fali sušti- predstaviti ukupna naša djelatnost i pro-
nam se tlo pod nogama (naša država nije ne. Reforma mora krenuti od nastavnog gramska orijentacija Instituta. n

STAV 21/10/2022 45