Page 42 - STAV broj 398
P. 42

DRUŠTVO



          Jugoslaviji imala pravo da svoje proble-
          me, u svim područjima i u jeziku, rješa-
          va sama. Jedni su se od hegemonizma,
          paternalizma, i možemo slobodno reći
          i jezičkog nacionalizma branili idalje
          kakvim-takvim srpskohrvatskim zajed-
          ništvom, a drugi bosanskom samosvoj-
          nošću, autohtonošću i autentičnošću, ali
          su i jedni i drugi tačno i nedvosmisleno
          iskazivali i isticali javne pohvale bosan-
          skom jeziku i kontinuitetu književnoje-
          zičke tradicije i narodnog jezika kod nas,
          ali i radili u korist kolektivnog književ-
          nojezičkog izraza u Bosni i Hercegovini,
          samosvojnog i prepoznatljivog u odnosu
          na druge sredine.

          STAV: U posljednje vrijeme proveden je
          niz značajnih projekata. Krajem prošle
          godine Institut za jezik, tačnije na Dan
          državnosti, poklonio je građanima Bo-
          sne i Hercegovine Konverter pisama –
          tradicijska pisma u Bosni i Hercego-
          vini: bosanska glagoljica, bosančica
          i bosanska arebica, koji omogućava
          da tekst pisan savremenim (standar-
          dnim) pismima (latinicom i ćirilicom)
          bude napisan bosanskom glagoljicom,
          bosančicom i bosanskom arebicom,
          sinhronom (direktnom) konverzijom
          pojedinačnih grafema ili konvertira-
          njem cijelog teksta. Koja je korist u
          savremenom trenutku od upotrebe
          ovakvih alata?
            HODŽIĆ: Dok neki i u Bosni i šire   nužno različitosti, već upravo raznoli-  također izrazito bosanska: da bosanska
          danas jedni drugima lupaju ćirilične ili   kosti. Nijedno od pisama koje smo upo-  arebica ima svoja reformirana rješenja,
          latinične table istaknute na školskim   trebljavali ili koje upotrebljavamo nije   da bosanska glagoljica ima svoj poluobli
          zgradama ili drugim društvenim ustano-  izvorno s domaćeg terena (ovdje mislim   prepoznatljivi stil i da bosanska ćirilica
          vama ili križaju natpise na nepoželjnom   nije ni srpsko, ni hrvatsko, ni bosansko),   ima svoju bogatu historiju i kontinuitet
          pismu na poligrafičnim saobraćajnim   a sva ova pisma, taj pojavni izraziti ci-  upotrebe, ali i svoje specifičnosti, što će,
          znakovima (za ilustraciju pogledajte samo   vilizacijski čin, u Bosni smo, isto tako,   po priznanju, i samom Vuku Karadžiću
          elegantno uklonjene ćirilične natpise na   civilizacijski očuvali i prihvatili, ali im   poslužiti za kasniju reformu savremene
          novom putu Stolac – Neum, kao da su   dali i svoju lokalnu boju, ton i karakter.   ćirilice. Zamolit ću one koji me mogu
          ih prekrili isti oni koji su ih i postavlja-  Neko će kod nas zbog dominantne upo-  čuti i po tome djelovati da, barem kod
          li), mi se okrećemo tipičnoj bosanskoj   trebe u tradiciji arebicu prirodno veza-  Sarajevskog aerodroma, javno postave
          otvorenosti, toleranciji i integraciji, pa   ti najprije za muslimane, glagoljicu za   natpis grada Sarajeva na svim tradicij-
          u javnom prostoru reklamiramo pet bo-  katolike, a ćirilicu za pravoslavce, ali   skim i oba naša savremena pisma. Nego,
          sanskih pisama, dva u savremenom jezi-  podsjetit ću sebe i vas da arebicom nisu   da se vratim Vašem pitanju, učenje o pi-
          ku i tri tradicijska, gdje nam je cilj bio   pisali samo muslimani, da glagoljicom   smima i poznavanje pisma, kako rekoh,
          apelovati na javnost kroz slogan bosan-  nisu pisali samo katolici i da ćirilicom   izraziti je civilizacijski čin, i samo po sebi
          skog bogatstva raznolikosti. Pazite, ne   niukoliko nisu pisali samo pravoslav-  to jeste pažnje vrijedno koliko i važnost
                                            ci, a da su svatri ova tradicijska pisma   pojave pisma u svijetu i životu inače – a
          Dok neki i u Bosni i šire danas jedni drugima lupaju ćirilične ili latinične table istaknute na
          školskim zgradama ili drugim društvenim ustanovama ili križaju natpise na “nepoželjnom”
          pismu na poligrafičnim saobraćajnim znakovima (za ilustraciju pogledajte samo “elegantno”
          uklonjene ćirilične natpise na novom putu Stolac – Neum, kao da su ih “prekrili” isti oni koji
          su ih i postavljali), mi se okrećemo tipičnoj bosanskoj otvorenosti, toleranciji i integraciji,
          pa u javnom prostoru reklamiramo pet bosanskih pisama, dva u savremenom jeziku i
          tri tradicijska, gdje nam je cilj bio apelovati na javnost kroz slogan bosanskog bogatstva
          raznolikosti. Pazite, ne nužno različitosti, već upravo raznolikosti.




         42  21/10/2022 STAV
   37   38   39   40   41   42   43   44   45   46   47