Page 42 - STAV broj 398
P. 42
DRUŠTVO
Jugoslaviji imala pravo da svoje proble-
me, u svim područjima i u jeziku, rješa-
va sama. Jedni su se od hegemonizma,
paternalizma, i možemo slobodno reći
i jezičkog nacionalizma branili idalje
kakvim-takvim srpskohrvatskim zajed-
ništvom, a drugi bosanskom samosvoj-
nošću, autohtonošću i autentičnošću, ali
su i jedni i drugi tačno i nedvosmisleno
iskazivali i isticali javne pohvale bosan-
skom jeziku i kontinuitetu književnoje-
zičke tradicije i narodnog jezika kod nas,
ali i radili u korist kolektivnog književ-
nojezičkog izraza u Bosni i Hercegovini,
samosvojnog i prepoznatljivog u odnosu
na druge sredine.
STAV: U posljednje vrijeme proveden je
niz značajnih projekata. Krajem prošle
godine Institut za jezik, tačnije na Dan
državnosti, poklonio je građanima Bo-
sne i Hercegovine Konverter pisama –
tradicijska pisma u Bosni i Hercego-
vini: bosanska glagoljica, bosančica
i bosanska arebica, koji omogućava
da tekst pisan savremenim (standar-
dnim) pismima (latinicom i ćirilicom)
bude napisan bosanskom glagoljicom,
bosančicom i bosanskom arebicom,
sinhronom (direktnom) konverzijom
pojedinačnih grafema ili konvertira-
njem cijelog teksta. Koja je korist u
savremenom trenutku od upotrebe
ovakvih alata?
HODŽIĆ: Dok neki i u Bosni i šire nužno različitosti, već upravo raznoli- također izrazito bosanska: da bosanska
danas jedni drugima lupaju ćirilične ili kosti. Nijedno od pisama koje smo upo- arebica ima svoja reformirana rješenja,
latinične table istaknute na školskim trebljavali ili koje upotrebljavamo nije da bosanska glagoljica ima svoj poluobli
zgradama ili drugim društvenim ustano- izvorno s domaćeg terena (ovdje mislim prepoznatljivi stil i da bosanska ćirilica
vama ili križaju natpise na nepoželjnom nije ni srpsko, ni hrvatsko, ni bosansko), ima svoju bogatu historiju i kontinuitet
pismu na poligrafičnim saobraćajnim a sva ova pisma, taj pojavni izraziti ci- upotrebe, ali i svoje specifičnosti, što će,
znakovima (za ilustraciju pogledajte samo vilizacijski čin, u Bosni smo, isto tako, po priznanju, i samom Vuku Karadžiću
elegantno uklonjene ćirilične natpise na civilizacijski očuvali i prihvatili, ali im poslužiti za kasniju reformu savremene
novom putu Stolac – Neum, kao da su dali i svoju lokalnu boju, ton i karakter. ćirilice. Zamolit ću one koji me mogu
ih prekrili isti oni koji su ih i postavlja- Neko će kod nas zbog dominantne upo- čuti i po tome djelovati da, barem kod
li), mi se okrećemo tipičnoj bosanskoj trebe u tradiciji arebicu prirodno veza- Sarajevskog aerodroma, javno postave
otvorenosti, toleranciji i integraciji, pa ti najprije za muslimane, glagoljicu za natpis grada Sarajeva na svim tradicij-
u javnom prostoru reklamiramo pet bo- katolike, a ćirilicu za pravoslavce, ali skim i oba naša savremena pisma. Nego,
sanskih pisama, dva u savremenom jezi- podsjetit ću sebe i vas da arebicom nisu da se vratim Vašem pitanju, učenje o pi-
ku i tri tradicijska, gdje nam je cilj bio pisali samo muslimani, da glagoljicom smima i poznavanje pisma, kako rekoh,
apelovati na javnost kroz slogan bosan- nisu pisali samo katolici i da ćirilicom izraziti je civilizacijski čin, i samo po sebi
skog bogatstva raznolikosti. Pazite, ne niukoliko nisu pisali samo pravoslav- to jeste pažnje vrijedno koliko i važnost
ci, a da su svatri ova tradicijska pisma pojave pisma u svijetu i životu inače – a
Dok neki i u Bosni i šire danas jedni drugima lupaju ćirilične ili latinične table istaknute na
školskim zgradama ili drugim društvenim ustanovama ili križaju natpise na “nepoželjnom”
pismu na poligrafičnim saobraćajnim znakovima (za ilustraciju pogledajte samo “elegantno”
uklonjene ćirilične natpise na novom putu Stolac – Neum, kao da su ih “prekrili” isti oni koji
su ih i postavljali), mi se okrećemo tipičnoj bosanskoj otvorenosti, toleranciji i integraciji,
pa u javnom prostoru reklamiramo pet bosanskih pisama, dva u savremenom jeziku i
tri tradicijska, gdje nam je cilj bio apelovati na javnost kroz slogan bosanskog bogatstva
raznolikosti. Pazite, ne nužno različitosti, već upravo raznolikosti.
42 21/10/2022 STAV