Page 63 - STAV broj 411
P. 63

Mirza Džinović

          bave ovim poslom. Iz tog razloga sada treba-  “Proces deminiranja je skup i zavisi naj-  i prema mogućnostima Regionalnog ureda
          mo maksimalno iskoristiti postojeće projekte”,   više od donatorskih sredstava. Imamo sreću   BHMAC-a, koji radi na maksimalnim gra-
          poručio je Džinović i dodao da u toku 2023.   da u koordinaciji s OSCE-om radimo projekt   nicama ljudskih i tehničkih mogućnosti”,
          godine kroz Civilnu zaštitu i Oružane snage   ‘Majevica bez mina’, za koji je osigurano 8,7   izjavio je Džinović, dodajući da su Oružane
          BiH namjeravaju realizirati pet projekata.  miliona eura od Njemačke vlade. Na tim su   snage BiH na području ovog kantona očistile
            Tokom konferencije za novinare održanoj   poslovima angažirane dvije najistaknutije   površinu od 1,6 miliona, a deminerski timo-
          nakon sjednice na kojoj je Vlada Tuzlanskog   kompanije koje rade u Jugoistočnoj Evropi,   vi Federalne uprave civilne zaštite očistili
          kantona usvojila Informaciju o ostvarenim   a to su Norveška narodna pomoć i engleski   su oko 140.000 kvadratnih metara.
          rezultatima deminiranja i uništavanja neek-  MAG (Mines Advisory Group), koji obav-  Posljednji podaci sistematskog izviđa-
          splodiranih ubojitih sredstava na području   ljaju deminiranje u tri općine u Tuzlanskom   nja, iz decembra 2022. godine, za područje
          Tuzlanskog kantona u 2022. godini, Džinović   kantonu, u Sapni, Teočaku i Čeliću, dok su   Tuzlanskog kantona, opominju da više od
          je naglasio da je ostvaren najbolji godišnji   u taj projekt uključene još dvije općine s po-  70 miliona kvadratnih metara ili 2,8 posto
          rezultat od početka izvođenja deminerskih   dručja entiteta Rs, Ugljevik i Lopare. Radi   površine još nije sigurno za korištenje te
          radova na području ovog kantona. Primje-  se po novoj metodologiji deminiranja koja   se vodi kao sumnjiva površina na zaostale
          nom svih metoda, navodi on, u 2022. godini   omogućava oslobađanje velikih, milionskih   mine, minsko-eksplozivna i neeksplodira-
          deminirana je površina od ukupno 3,6 mi-  površina i najvećim dijelom zahvaljujući tome   na ubojita sredstva. Općine Čelić, Kalesi-
          liona kvadratnih metara, a pronađeno je i   imamo prošlogodišnji rezultat. Projekti koji   ja, Sapna i Teočak i dalje su najzagađenije,
          uništeno približno devet hiljada neeksplo-  se tiču deminiranja kroz ‘Majevica bez mina’   s najvećim procentom sumnjive površine u
          diranih ubojitih sredstava.       nastavljaju se u 2023. godini u koordinaciji   odnosu na ukupnu površinu općine.
                                                                                  Ukupna deminirana površina na područ-
                           APEL GRAĐANIMA                                      ju ovog kantona, od završetka Agresije na
                                                                               Bosnu i Hercegovinu, iznosi približno 36
                                                                               miliona kvadratnih metara.
           Mirza Džinović, vršitelj dužnosti direktora u Kantonalnoj upravi civilne zaštite Tuzla, upu-  U Tuzlanskom kantonu prošle je godi-
           tio je apel građanima da maksimalno vode računa o poštivanju svih obilježenih sumnjivih   ne bio jedan minski incident sa smrtnom
           površina i da ne ulaze u takve lokacije.                            posljedicom, a dogodio se u Lukavcu, na
           “To su najčešće šume, pašnjaci i poljoprivredna dobra, jer smo u prethodnim godinama   lokalitetu Trepale.
           imali veliki broj smrtno stradalih i povrijeđenih lica na tim mjestima. Osim toga, bio sam   Prema podacima kojima raspolaže Kan-
           na područjima gdje se radilo čišćenje kasetne municije, tzv. zvončića iz avionskih bombi.   tonalna uprava civilne zaštite, od potpisi-
           To se područje nalazi u Sapni i od kraja rata bilo je obrađivano poljoprivrednim mašina-  vanja Dejtonskog sporazuma dogodilo se
           ma. Veliki dio tih minsko-eksplozivnih sredstava nije aktiviran, a pirotehničari i demineri   više od 200 minskih nesreća na području
           čiste sve: od čahure, zrna, bilo kakvog metala koji nađu. Procjene koliko će čega naći na   Tuzlanskog kantona u kojima su smrtno
           određenom terenu zavise i od pripremnih radnji, informatora i informacija koje dobivaju.”  stradale 123 osobe, a teže i lakše je ranjeno
                                                                               136 osoba.                     n


                                                                                                    STAV 20/1/2023 63
   58   59   60   61   62   63   64   65   66   67   68