Page 78 - STAV broj 207
P. 78

KULTURA



          Od zaborava do registra elemenata

          bošnjačke nematerijalne kulture u Srbiji
          PIRINČOVA









          FRULA









          S PEŠTERA










          Uz podsjećanje da u cijeloj regiji ne postoji nijedan etnomuzikolog,
          etnokoreolog, niti orkestar narodnih instrumenata, Naka Nikšić,
          nakon provedenog projekta “Pirinče – instrument koji nestaje”,
          navodi da je pirinče, kao i sviranje na njemu, poput većine ostalih

          elemenata nematerijalne kulture Bošnjaka, uslijed niza okolnosti i
          dejstava više negativnih faktora, bio izložen zaboravu i nestajanju



          Piše: Medin HALILOVIĆ,            u narodu kao sviralja od pirinča ili pirinče,
              dopisnik “Stava” iz Novog Pazara  navela je profesorica muzike i pijanistki-
                                            nja iz Novog Pazara Naka Nikšić u uvodu
                                            projekta “Pirinče – instrument koji nesta-
                                            je”, a sve s ciljem da se ovaj instrument,
                ačin života i određeni običaji sta-  čiji su sačuvani primjerci stari po trista i
                novnika Pešterske visoravni i po-  više godina, otrgne od zaborava.
                dručja u okruženju bili su, i još su,   Insistirajući i istrajući na ovoj ideji,
         Nprožeti različitim oblicima mu-   Naka Nikšić uspjela je realizirati projekt
          ziciranja, posebno sviranjem. Zastuplje-  kod Ministarstva kulture i informisanja
          nost instrumenata, način njihove izrade   Republike Srbije. Projekt je okončan pro-
          i prilike za sviranje u dobroj mjeri bili su   mocijom dokumentarnog filma istog na-  Naka Nikšić se kao muzičar i predavač u
          uvjetovani vegetacijom, načinom privre-  slova i početkom postupka upisa instru-  muzici bavila zvučnim osnovama sredi-
          đivanja ljudi i porijeklom stanovništva.   menta pirinča kao elementa bošnjačke   ne u kojoj živi.
          U narodu su najčešće pravljeni signalni   nematerijalne kulture u nacionalni re-  Ona objašnjava da zvučna sredina
          i aerofoni melodijski instrumenti kao što   gistar Srbije.           okruženja utječe na dijete, na muzičku
          su piskovi od različitih vrsta drveta, bori-  Ovaj instrument zadržao se u kultur-  percepciju i kasnije na cijelo muzičko ob-
          ja, frula, kalem, dvojnice, svirala, kaval i   noj tradiciji Bošnjaka, konkretno Pešter-  razovanje. Zato je istraživala instrumen-
          gajde. U muzičkoj tradiciji Bošnjaka koji   ske visoravni, Mokre Gore, uključujući   talnu tradiciju podneblja u kojem živi,
          žive u ovim selima nailazimo i na jedan   susjedno područje koje teritorijalno pri-  posebno duhačke instrumente, te naišla
          aerofoni kojeg nije nimalo lahko napra-  pada Crnoj Gori.            na podatak “pirinčova frula”.
          viti. Taj je instrument u etnomuzikološ-  Prije nego što je počela ozbiljno tra-   Za ovaj instrument nije bilo detaljni-
          koj literaturi poznat kao pirinčova frula, a   gati za ovim instrumentom i proučavati,   jih podataka osim ilustracije u radu Petra



         78  21/2/2019 STAV
   73   74   75   76   77   78   79   80   81   82   83