Page 77 - STAV broj 207
P. 77
Postoji više razloga za napad na kul- nam nudi zanimljiv primjer kako ljudi
turno srce civilizacije. Kada Al Kaida ruši ne moraju biti iskorijenjeni masovnim
tornjeve blizance 11. septembra, to čini ubistvima nego potiskivanjem njihovog
zbog propagandne učinkovitosti i moralne jezika, kulture i tradicionalne arhitektu-
štete koju nanosi Amerikancima. Ta mo- re”, kaže Bevan. Kada su u pitanju rušenja
ralna šteta i osveta također stoje iza save- historijskih mjesta od strane ISIS-a, Be-
zničkog bombardiranja i uništenja većine van vjeruje da postoji “doktrinarna mo-
njemačkih gradova u Drugom svjetskom tivacija” iza koje stoji “borba za vlast” u
ratu. “Uvijek je postojao apsolutni nedo- regiji, iako sumnja u komercijalne koristi
statak poštovanja prema njemačkoj kulturi koje su teroristi tražili pljačkanjem muze-
od SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, nešto ja ili prodajom arheološkog blaga. Drugi
što se uopće nije dogodilo u Italiji. Ponekad autori vjeruju da je, kao i u drugim prili-
su srednjovjekovni centri bombardirani kama, postojao visok ekonomski interes.
jednostavno zato što su im drvene grede Upitan da komentira šta se događa
dobro gorjele”, kaže autor, naglašavajući sa spomenicima u diktaturi, kao što je
paradoks: uništavanjem središta profinje- Dolina palih u blizini Madrida, ili šta
nosti poput Dresdena saveznici su napali se događa nakon što je na stotine komu-
srce vlastite kulturne baštine. nističkih spomenika srušeno u istočnoj
U eseju u kojem je erudicija autora Nacistička i komunistička “totalitarna Evropi, Bevan kaže: “Ako se eliminira sva
kombinirana sa svjedočanstvima iz prve oluja” koja se širila svijetom imala je vla- kulturna baština, postoji opasnost da će se
ruke, Robert Bevan piše o ratu koji rezul- stite motive. “Arhitektonska megalomani- u historijskom zapisu pojaviti rupa koja
tira uništavanjem baštine. Cilj je istrijebi- ja koja se čini sinonimom tiranije djelo- može dovesti do zaborava. Mislim da ne
ti narod, iskorijeniti sjećanje na njegovu mično se objašnjava željom da se izbriše, postoji opće pravilo, ali mislim da bi na
kulturu i, u konačnici, izbrisati sjećanje obnovi i kontrolira”, objašnjava Bevan. ta kontroverzna mjesta trebalo dodati ne-
na njegovo postojanje. To se zove urbicid. Nacisti su pretvorili Poljsku u ogromni što što bi ih kontekstualiziralo umjesto
Babilonci su to znali dok su uništavali Sa- logor smrti. U isto vrijeme uništavani da im se jednostavno doda interpretativ-
lomonov hram u Jerusalemu. Nacisti su to su spomenici kulture. Od 957 spomeni- na ploča”, razmišlja on.
znali dok su spaljivali sinagoge. Znale su ka koji su postojali u Varšavi prije rata, U cijeloj knjizi Bevan se ratoborno
to i Maove “Crvene garde” dok su uništa- 782 su uništena, a 141 ozbiljno oštećen. zalaže za ideju istine ili, barem, za traga-
vale budističke samostane u Tibetu. Nije Grad je praktički izbrisan s karte. Bevan nje za njom. Vjeruje, također, da živimo
to bila kolateralna šteta, uništavanje kul- upozorava na rizike potcjenjivanja tih u svijetu koji kombinira prijetnje iz proš-
turnih dobara i zgrada-simbola namjeran napada. “Zgrade su vrlo simbolične. Ako losti s novim akterima i opasnostima.
je ratni čin. Čin uništenja pamćenja, čin uklonite spomenike neke zajednice, lakše Međutim, postoje razlozi za optimizam.
likvidiranja kultura, čin pokapanja ljudi. je – za počinioca koji tvrdi da ti ljudi nisu Djelomična razaranja Dubrovnika za vri-
Mao, Staljin, Al Kaida, Hitler, Pol Pot postojali, da oni nisu zauzeli taj prostor jeme rata u bivšoj Jugolaviji ili taliban-
ili saveznici u Drugom svjetskom ratu ko- – krivotvoriti prošlost.” sko uništavanje kipa Bude u Bamiyanu
ristili su urbicid kao oružje koje je prvi put Najbolji primjer Staljinovog plana u martu 2001. godine dvije su referentne
upotrijebljeno još u antičko doba. “Kri- uništavanja prošlosti jeste Crkva Hrista tačke za autora, dva trenutka u kojima su
stalna noć 1938. godine najbolji je primjer Spasitelja u Moskvi. S visinom od 30 spra- informacije i međunarodna mobilizacija
izravnog odnosa između kulturnog unište- tova, kupolom od 176 tona i ikonostasom onemogućile počinioce da žrtve pošalju u
nja i naknadnog genocida”, kaže Boven u s više od 422 kilograma zlata, Staljinu je zaborav. “Rad forenzičke arhitekture koji
razgovoru za El Pais. Boven je novinar i smetala i naredio je da ju se sruši kako bi se odvijao posljednjih godina iznimno je
pisac opsjednut tragovima uništenih zgra- na tom mjestu izgradio monumentalnu važan jer je ‘namjera’ postala bitan kon-
da. “Rat u Bosni me je natjerao da shvatim palaču Sovjeta, zgradu koja je obimom kao cept za ostvarivanje genocida”, dodaje on
da su urbicid i ubijanja isprepleteni. Tu je šest nebodera u New Yorku. Palača nikada i podsjeća na paljenje sarajevske Vijećnice
ideju već razotkrio Raphael Lemkin kako nije sagrađena. Umjesto nje, u uništenim i ono što na njoj piše na tabli postavlje-
bi uspostavio koncept genocida tokom tri- temeljima crkve, koja je sada obnovljena, noj nakon njene obnove. “Ne zaboravite,
desetih godina”, dodaje Bevan. desetljećima je bio samo bazen. “Tibet pamtite i opominjite.” n
Dresden, 1945. godine Moskva, 1931. godine
STAV 21/2/2019 77