Page 68 - BROJ 59 21.04.2016

SJEĆANJA

Crtežom i tekstom protiv zaborava (1)

OTAC ĆUMURAŠ

Živio je između krampe i lopate u jami i trnokopa i motike
na tuđoj njivi. Nepismeni Ćumuraš i bezemljaš nije pripadao
Piše: Hasan FAZLIĆ
nijednoj ideologiji niti partiji. Bio je veliki borac za golo
preživljavanje

cu mi je bilo ime Husein, ali i kravu muzla, vodu s bunara donosila, dje- Dok sam ja uživao jedući tvrdu i oporu
Husejn, Huso, Uso, Jusuf, Juso. cu umivala, odjeću prala i krpila, oca na čokoladu, otac je pažljivo pakovao vreće
Zvali su ga, prozivali, pisali i šihtu ispraćala i umornog sa šihte dočeki- s gibirom i pod teškim teretom na leđi-
Oupisivali kako se kome ćefnulo. vala. Kuća nam je bila šeperuša. Spavali ma kretao na svoju golgotu. Stenjao je,
Moj otac bio je nepismen. Nije znao kada smo u jednoj sobi, na podu, pokrivenom posrtao, odhukivao, zastajkivao uz brdo
su, zašto su i odakle su njegovi preci došli hasurom. Poredane kao sardine, otac nas na Moluhe, onda dolje u Molušku rijeku,
na brdo Kozara iznad Lipnice, kod Tu- je uspavljivao pričama o strašnim vukod- opet uzbrdo na Klupe, nizbrdo u Deliće,
zle. Znao je da mu je otac Ibrahim u rat lacima, babarogama i drugim strašilima. i na kraju uzbrdo kući – na Kozaru. Dok
otišao i kao austrougarski vojnik tamo Dok je otac pričao, mi smo zbijali redove je otac odmarao, majka je od brašna iz gi-
kod Pešte poginuo. Za očev mezar nije i tako tonuli u san. Naša velika radost bire pšenični hljeb mijesila. A kad bi se iz
znao. Majka mu Šaha, govorio je, uko- bila je kada bi se otac pojavio s novom furune počeo širiti zanosni miris hljeba,
pana je tu negdje, na greblju. Fotografije hasurom da zamijeni pohabanu. Ruča- u kući bi zavladala svečarska atmosfera
oca i majke nije imao, jer je u to vrijeme lo se i večeralo zajedno. Niko nije smio – radovanje vrućem i mirisnom samunu.
grijeh bio fotografiranje insana. O svom ustati dok i posljednju mrvicu sa sofre Otac je prema nama, djeci, na pose-
djedu i neni nikada nije pričao, jer ih se nije obrao i pojeo. ban način iskazivao ljubav. Bio je uvijek
nije sjećao. Otac je bio bezemljaš, lokal- Petkom bi otac između koka koje su strog i zabrinut. Ne sjećam ga se nasmija-
nim žargonom kazano – goljo. bile moje miljenice odabrao najbolju da nog. Govorio nam je da na svijetu posto-
Kada su ocu leđa i ruke ojačale, za- je proda na pijaci. Plakao bih za kokom je samo dobri i loši ljudi. Savjetovao nas
poslio se u rudniku i od golje postao grahorkom, a otac bi, da me utješi, poveo da moramo biti radini, pošteni, ponizni
Ćumuraš. Oženio se siroticom Mejrom. i mene. Na pijaci su mušterije zagledale i poslušni. Zbog ovog posljednjeg često
Imala je tri godine kada je bez majke kokoš grahorku, moju miljenicu, pipkale, sam od oca po turu dobijao. Upozoravao
ostala. Za razliku od oca, bila je visoka mjerkale joj težinu, cjenkale se, a ja od nas je da bez motike i znoja nema hljeba.
i, kao svaka majka, lijepa i brižna. srca želio da je ne kupe. Pošto bi kokoš Postao sam profesionalni karikaturista,
Otac je ćumurašio i zemlju pod na- prodao, ostavljao bi me samog na pija- oženio se, dobio stan, kupio auto, a on
jam uzimao. Kopao, okopavao, brinuo i ci, a on bi se dao na raznošenje teških bi me pri svakom susretu brižno zapit-
ubrane plodove s vlasnikom zemlje di- tereta po gradu, unošenje ćumura, cije- kivao – kada ću početi da radim.
jelio. Živio je između krampe i lopate u panje drva po gradskim kućama. Sa za- Doživio je težak moždani udar. Pao
jami i trnokopa i motike na tuđoj njivi. rađenim novcem kupovao je sitnice za je bez jauka, kako je i živio. U bolnici
Nepismeni Ćumuraš i bezemljaš nije kuću, a mene za nagradu vodio u slasti- sam doktora koji je brinuo o mome ocu
pripadao nijednoj ideologiji niti partiji. čarnu i častio šarenim šećerkama i ba- pronašao u bifeu, uz kahvu i veselo ća-
Bio je veliki borac za golo preživljavanje. jatim kolačićima. skanje s kolegama. Poslije dugog objaš-
Kada je nabavio kravu-hraniteljicu, rano Redovno sam s ocem išao u Kreku po njavanja kako izgleda moj otac, u kojoj
je ustajao i odmah u štalu išao da je otima- mjesečnu gibiru. Čekalo se po cijeli dan da je sobi, u kojem krevetu leži, doktor se,
ri, napoji, nahrani, štalu počisti, a onda se dođe na red. Kada bi, napokon, sljedo- napokon, prisjetio:
na šihtu u jamu. Majka je rađala djecu, vanje hrane podigao, otac me je kao prvo - Aaaa, to je onaj stari! Zar još nije
brinula o kući, avliji, bašči, kokošima, s parčetom čokolade za kuhanje častio. umro? n

68 21/4/2016 STAV