Page 21 - STAV 332-333

klaonički otpad. To je ružno i ne bi se su nam prazna, prije su se nosili kurbani provjerenog kome mogu povjeriti tu svo-
smjelo događati. od vrata do vrata, a sad skoro da nema ni ju obavezu.
S hadžijom Ramizom Mešom iz Foj- toga. U gradovima ćete naići i na situaci- “Ljudi kupuju od provjerenih i ne
nice, koji se bavi uzgojem ovaca, proda- je da neko neće ni da primi kurban. Na pitaju previše, taj svoj emanet prebace,
jom i klanjem kurbana, razgovarali smo selima je, kaže Meša, manje izraženo to evo, u ovom slučaju na mene. Najveća je
o ovdašnjoj tradiciji klanja kurbana. Za da ljudi neće da prime kurban jer svako satisfakcija čovjeku kada mi dođu i kažu:
kurban se, zapravo, ne može ni reći da je svakoga zna pa je nezgodno. ‘Znaš, onaj moj kurban, pripremi mi...’”,
tradicija, jer to je vjerski propis koji je ja-
sno definiran, ali s vremenom su se ustalili
neki običaji koji su oblikovali naš odnos
prema kurbanu. No hadžija Meša konsta-
tira da se naša lijepa tradicija, očito, gubi.

NAŠA JE VJERA ČISTOĆA
“Kurban se nekada smatrao nečim, da
ne kažem pretešku riječ, svetim. Naši sta-
ri gledali su da se postupa po šerijatskim
pravilima ili po tradicijskim pravilima
na našim terenima. Normalno je bilo da
se zna gdje je mjesto za klanje, gdje će se
zakopati iznutrica, da ne može životinja
doći da je raznosi. Na to mjesto stavljao se
poveći kamen i time obilježavalo da se ne
gazi i da životinje ne raskopavaju. Obično
se na našim selima to radilo ispod nekog
drveta, neke voćke koja je bila namijenje-
na za kurbane”, kaže Meša.
“Naša vjera je čistoća, pola vjere je či-
stoća”, priča Meša, pa, prema tome, i postu-
panje s kurbanima bilo je takvo da se pa- Ramiz Meša
zilo na čistoću, da sve bude čisto i uredno.
“Svjedoci smo da to svake godine Brzi tempo života promijenio je i naš kaže Ramiz Meša, čije stado trenutno broji
odumire, da se, kao i svemu, pristupa po odnos prema kurbanu. Više je nego očito 200 ovaca i 50 koza. Za ovu godinu, kako
onoj: hajde da se obavi, da to riješimo. da je brzina na sve utjecala pa i na pro- kaže, ima previđenih stotinjak kurbana.
Nema više one emocije, nema ljubavi...”, mjene u načinu klanja i dijeljenja kurba- Meša je bio zastupnik u Federalnom
govori Meša. na – važno je samo da se uradi, završi i da parlamentu. Govori nam da je pokušavao
Iako bi klanje kurbana trebalo činiti se više ne misli o tome. ukazati na neke stvari koje bi bile dobre
iz pokornosti Bogu, a ne u skladu s druš- “Sve se rjeđe čovjek na dan Bajrama za poljoprivredu, ali niko, kaže, za poljo-
tvenim normama i trendovima, čini se da posvećuje kurbanu”, kaže Meša. Ipak, da privredu previše ne mari.
klanje kurbana sve više postaje dio nekog ne budemo previše kritični, ne znači da “Vidite, sve je manje stada na terenu,
trenda. Uz to, kurban bi trebao biti ono se neće vratiti ta tradicija. a sve su veći poticaji. Nema neposredne
što okuplja porodicu za Bajram, ali ni to Mora se razumjeti da nemaju svi tu kontrole na terenu, niko ne ode da vidi
više nije pravilo. mogućnost da sami u svojoj avliji zakolju kako žive ljudi koji se bave stočarstvom i
“Kurban-bajram porodični je pra- kurban, pa im je potrebno da nađu nekoga poljoprivredom. Moje su ovce preko zime
znik, tada bi se trebala skupiti porodica kod mene, a preko ljeta na ispaši na Ku-
oko kurbana. Ima i toga još, kod mene presu. Neki dan išao samo kod čovjeka
punica drži do toga, da se napravi jedan Nažalost, došlo se u čudnu koji čuva moje ovce, on muze ovce i sku-
ručak, da se vidimo, da popričamo. Ru- situaciju da se više kurban plja sir, nešto meni da, nešto sebi ostavi,
čak, naravno, mora biti od kurbana, to je ali uvjeti u kojima ti ljudi žive takvi su kao
bila praksa. To je bilo nekakvo nepisano nema kome ni podijeliti. Sela da vrijeme stoji: nema struje, nema vode,
pravilo”, priča nam Meša. su nam prazna, prije su se osnovnih životnih potreba. Ima on svo-
S obzirom na to da Meša prodaje i ko- jih 150-200 ovaca. Kada ga pitaš prima li
lje kurbane, i sam se susreće s različitim nosili kurbani od vrata do poticaje, kaže: ‘Kakvi poticaji, nemam ja
zahtjevima i ljudima – od onih koji žele vrata, a sad skoro da nema vremena da odem odavde.’ Vidite, imamo
svojom rukom zaklati kurban, biti pri- poticaje za mlijeko, ali je neko propisao
sutni dok se kolje, pa do onih koji samo ni toga. U gradovima ćete da taj neposredni proizvođač nema šanse
uplate i kažu: podijeli po socijalnim usta- naići i na situacije da neko da dobije poticaj, on je cijelo ljeto u plani-
novama, jer ne znaju šta će s mesom, ne ni, a da bi dobio poticaj, trebao bi predati
jedu ovčije meso, pa ne ostave ni za sebe neće ni da primi kurban. Na mlijeko registriranom otkupljivaču. Kako?
onaj dio koji im, kako nas je Poslanik, a. selima je, kaže Meša, manje Dakle, trebali bi se približiti običnom čo-
s., učio, pripada. vjeku, ne samo poljoprivrednicima, nego
izraženo to da ljudi neće svim običnim malim ljudima koji zapravo
NEMA SE KOME PODIJELITI KURBAN da prime kurban jer svako ozbiljno rade, doprinose, od njega nema
Nažalost, došlo se u čudnu situaciju da nikakvog belaja, on je cijelo ljeto zaposlio
se više kurban nema kome ni podijeliti. Sela svakoga zna pa je nezgodno. sebe i porodicu”, zaključio je Meša. n

STAV 16/7/2021 21