Page 9 - STAV 332-333

se tri dana kroz Crveno more, dođu had- lice koje je obavilo hodočašće na prosto-
žije u Jambok. To je luka Medine. Ovdje ru Bosne. On je bio zapovjednik tvrđave
se hadžije iskrcaju i ostanu tri do četiri između 1455. i 1463. godine. Ostaje, me-
dana, da se priprave za put na devama u đutim, otvoreno pitanje njegovog porije-
Medinu. Težak je to put zbog silne vrući- kla kao i vremena obavljanja hodočašća.
ne koju povećava ugrijani pijesak. Zbog Dok drugo možemo pomjeriti prije
silne danje omare, koja tuda vlada, sjede 1455. godine, jer na hadž najvjerovatnije
naše hadžije za najviše vrućine pod ča- nije mogao ići u tom vremenskom periodu
dorima, a putuju samo uvečer i po noći. (1455.-1463.), dakle za vrijeme obavljanja
Cijelim putem kuda hadžije prolaze izlazi zapovjedne funkcije, o porijeklu se može
pred njih siromašna Arapčad, moleći sa- tek nagađati, jer nema niti jednog rele-
daku, milostinju. Ovdje moraju hadžije vantnog pokazatelja koji može dati bilo
biti na okupu i na oprezu, jer zaostane li koju vrstu naznaka. Sljedeća vijest koja
koji, lasno je da ga Arapi ulove, oplijene, upućuje na hodočasnike s toga područja
a bogme i ubiju. potječe iz 1477. godine. Među svjedoci-
Narod u Bosni i Hercegovini vrlo po- ma na vakufnami bosanskog sandžakbe-
štuje svoje hadžije. Hadžija je najuglednija ga Ajas-bega, sina Abdulhajjeva, nalaze
osoba u džematu. Ali ne samo da narod se hadži Husein, sin hadži Alije, i hadži
svoje hadžije poštuje i da ih sa počitanjem Ahmed, sin Jakubov, koji se ujedno mogu
susreće, nego su oni i Bogu dragi, pak je ubrojiti i među prve muslimane iz Bosne.
Bog već više puta čudesa činio da pokaže Osim navedenih već među stanovnici-
kako mu je ovaj ili onaj hadžija omilio. ma Sarajeva iz ranog razdoblja osmanske
U Banjaluci živio je prije neko stotinu uprave, i to među rezidentima, nalazimo
godina neki vrlo pobožni čovjek. Blizu nekoliko hadžija: u Mahali mevlana Ha- piše Nametak i nastavlja opisujući: “Ot-
njegove kuće rasla je velika lipa, a ispod tiba (?) je hadži Nesuh; u Mahali Meh- kako su muslimani naselili grad Mo-
te lipe teklo je vrelo bistre, čiste vode. med-bega su: hadži Mustafa, hadži Ham- star, vazda je bilo sibjan-mekteba, pa i
On je svaki dan dolazio na to vrelo, tu za i hadži Alija.” dan-danas postoje tri mekteba, koje su
je abdest uzimao i Bogu se molio. Jedne O tome kako su u stara vremena ispra- nam veliki dobrotvori još pred 350 i više
godine naumi on da će na Ćabu. U pred- ćane hadžije iz Mostara iscrpno je pisao godina ostavili i za njihovo izdržavanje
večerje onoga dana kada će na put ode Hasan Nametak, koji je ustvrdio kako osigurali lijep dohodak. Ti dobrotvori su
na vrelo, uzme abdest i pomoli se Bogu. “možda nijedno mjesto u Bosni i Herce- Karađozbeg, Čejvangeb Kethoda i Der-
Kada je molitvu svršio, ode kući, ali za- govini, pa ni u cijeloj Jugoslaviji, nema viš-paša Bajezidagić. Ti su mektebi da-
boravi maramu na onoj lipi. Drugi dan takva običaja kao Mostar, da se hadžije nas reformirani i pohađa ih 500-600 sitne
krene on bez marame u Meku i kada je kad pođu da obave hadž, taj sveti Božji mektebske djece. Eto, ova djeca sačinja-
onamo došao, pođe da uzme abdest, ali nad farz, tako impozantno isprate, te kad se vaju taj zanimljivi ispraćaj hadžija. Kod
onim vrelom drvo, a na drvetu marama, vraćaju da se isto tako dočekaju i kući nas je običaj, da hadžija pred polazak u
kao i njegova. On se tome začudi, skine doprate. Od davnina je to, i nema pam- Meku pozove muallime da dođu s mek-
maramu, a ono njegova pa njegova. On je tenika da zna ili da je čuo kad nije toga tebskom djecom, da ga otprate od kuće
sad malo napara i ostavi je gdje je i bila. adeta bilo. Osim odrasloga svijeta tu je do željezničke stanice s dovom, koju uči
Kada se je kući vratio, ali i njego- i množina sitne mektebske djece, koja dvoje djece, a druga djeca, koja za njima
va marama naparana, kao i ona u Meki. upravo i sačinjavaju tu veliku zanimlji- u redu idu, prate dovu sa amin iza sva-
Kada je to narod vidio, znao je da je to vost, pa ću pokušati da ovdje to iskažem”, koga stiha. Do nazad 50 godina, dok nije
Bog čudo učinio, da ljudima pokaže kako
mu je ovaj hadžija omilio. Kada je hadži-
ja umro, sagradi mu narod turbe, a onu
lipu pod kojom je abdest uzimao i Bogu
se molio prozva hadžijinom lipom. To se
turbe i ona lipa još i danas vide odmah iza
grada na desnoj strani druma koji vodi iz
Banjaluke u Jajce.”

PRVE HADŽIJE
Ko su bile prve hadžije iz Bosne i Her-
cegovine istraživao je dr.sc. Aladin Hu-
sić. “Tek s učvršćivanjem osmanske vlasti
sredinom 15. stoljeća, makar i na malom
prostoru i uskom koridoru od Skoplja do
Hodidjeda (Sarajevo) mogu se naći izvje-
sniji i čvršći tragovi prisustva islama na
tlu Bosne”, piše Husić i nastavlja: “Po-
red već spomenute džamije u Ustikolini,
i sakralnog objekta u tvrđavi Hodidjed, u
okviru te posade nalazimo na prvog i je-
dinog hodočasnika, hadži Mehmeda. To
je do sada prvi trag koji ukazuje na jedno

STAV 16/7/2021 9