Page 49 - STAV broj 202

Riječ je o ulemi s našeg govornog područja,
Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Hr-
vatske, iseljeništva. Temeljni kriterij bio je
da je jedan alim dao natprosječan doprinos
oblasti kojom se bavio. Nije vrhunska ulema
bila samo ona koja je pisala djela nego i ona,
kako reče znameniti muderis GHB medre-
se Ahmed-efendija Burek, koja je šiljila pera
onima koji znaju pisati. Znanje se ne prenosi
samo putem pisane riječi nego i usmenim
putem, autoritetom, životnim stavom, lič-
nim primjerom. Rahmetli Burek nije pisao,
ali je drugima šiljio pero i svojim učenicima
prenosio golemo znanje koje je u mnogo
slučajeva našlo plodno tlo i dalo rezultate.

STAV: Da li u Leksikonu otkrivate neka nova
imena naše vjerske inteligencije ili do sada
nepoznate detalje vezane za najprominen-
tnije bošnjačke alime?
MEHMEDOVIĆ: Naravno, takvih je pri-
mjera mnogo. Novi i do sada nepoznati
podaci o ulemi, učenjacima i piscima glav-
na su odlika Leksikona. Napominjem da u
Leksikonu ima dosta podataka koji do danas
nisu bili poznati, novih imena pisaca na ori-
jentalnim jezicima, novih podataka za već
poznate pisce i drugu ulemu. Samo jedna
napomena koja potkrepljuje ovo o čemu
govorim. U odličnoj Šabanovićevoj knjizi
Književnost muslimana BiH na orijentalnim
jezicima spomenuto je ukupno 239 pisaca,
od toga 39 samo po imenima bez ikakvih
dodatnih podataka. U našoj knjizi obrađe-
no je 380 pisaca na orijentalnim jezicima,
dakle 141 pisac više nego kod Šabanovića.
Ako od ovoga broja izuzmemo onih 39
pisaca koji su spomenuti samo po imenu
(preuzetih od Handžića), onda ispada da je
Leksikon ponudio ravno 180 pisaca više od
Šabanovića. Ovo se ne iznosi da se umanji
Šabanovićev doprinos, naprotiv, nego samo
da se vidi koliko naš Leksikon nudi novog
materijala iz te oblasti i koliko će biti kori-
stan budućim istraživačima. Ima tu mnogo
novih imena koja nećete naći u dostupnoj
literaturi. Naprimjer, Hasan Dizdar-za-
de-oglu (Dizdarević) iz Livna, autor puto-
pisa na hadž napisanog 1770. godine, koji
se sastoji od 646 stihova na turskom jeziku,
nikada i nigdje ranije nije spomenut. Nje-
gov putopis nije ni kataloški obrađen jer se
čuva u zbirci arhivskih dokumenata Gazi
Husrev-begove biblioteke (GHB, A-4223/
TO), gdje smo ga pronašli. Prvi put ovdje
su prezentirane biografije Husejna Isbeija
Sarajlije, Muhameda Esada Uzunića, šejha
Edhema Misirlića Cvancike. Svi su oni na-
pisali po nekoliko djela na orijentalnim jezi-
cima. Ovakvih primjera ima mnogo. Osim
ljudi koji su se bavili pisanom riječju, u
Leksikonu je obrađeno više od 150 muftija,
više od 180 šejhova, mnogo kaligrafa, kadija,
muderrisa, uleme raznih profila i afiniteta.
Posebno ističemo dvojicu šejhul-islama iz
bošnjačkog korpusa, Mustafa-efendiju Ba-
li-zadea (u. 1659. ili 1563) i Mehmeda Refika
Hadžiabdića (u. 1871). Ako tome dodamo i

STAV 17/1/2019 49