Page 50 - STAV broj 202

nauke, kulture i sporta u Vladi RBiH, svr- je ulema pisala velika djela boraveći širom
šenik GHB medrese Husejn Smajlović bude islamskog svijeta (Ali-dede Bošnjak, Ab-
dugogodišnji gradonačelnik Zenice, i tako dulah Abdi Bošnjak, Sari Abdulah Boš-
redom. Sada naši ugledni profesori islamske njak, Muhamed Nerkesi, Sabit Užičanin,
provenijencije drže predavanja na najčuve- Abdulah Salahuddin Ušaki, Derviš-paša
nijim univerzitetima svijeta, postaju člano- Bajezidagić), ali i u domovini (Hasan Kafi
vi mnogih inostranih akademija, njihova se Pruščak, Mustafa Pruščak, Mustafa Ejubo-
djela prevode na svjetske jezike, do njihovih vić poznat i kao Šejh Jujo, Ibrahim Opijač,
se stavova drži. Muniri Beograđanin, Ahmed Mostarac, Mu-
hamed Mejli). Nešto lošije smo stajali u ono
STAV: Potvrđuje li Vaš leksikon tezu o kon- prelazno doba, pred kraj osmanske uprave,
tinuitetu unutar islamske tradicije Bošnja- kad smo se mahom izražavali na arebici i
ka? U čemu se taj kontinuitet ogleda i šta pokušavali uhvatiti korak sa savremenošću.
su njegove temeljne odrednice? Jesu li to Prolazna nesigurnost i nesnalaženje desilo
pripadnost bošnjačkih alima maturidijskoj se i nakon okupacije Bosne i Hercegovine
Mevla Abdulkerima (u. 1493), koji je također školi u akaidu i hanefijskom mezhebu u 1878. godine. Našli smo se u sasvim dru-
gom okruženju i pod tuđinskom vlašću.
imao titulu šejhul-islama, onda naš ponos fikhu, ili možda i neke druge zajedničke Kako je vrijeme odmicalo, polahko smo se
ima još više smisla. Leksikon je opremljen značajke? uspravljali i budili iz apatije, počeli djecu
MEHMEDOVIĆ: Od pojave islama na
s više od 570 ilustracija, od kojih rukopi- Balkanu Bošnjaci su uglavnom pripadali slati u “kaurske škole” i na zapadne univer-
si, razumljivo, zauzimaju najviše prostora. hanefijskom mezhebu i maturidijskoj aka- zitete. Svjetovna ulema preuzela je primat,
Ispod svake biografije navedeni su izvori i idskoj školi. To nipošto ne znači da je boš- a vjerska se uglavnom povukla u džamije,
literatura, što dodatno obogaćuje knjigu i njačka ulema uvijek bila na tom putu. Velike medrese i tekije. Nastalo je zatišje, samo
daje joj naučnu težinu.
učenjake nije sputavala određena akaidska su se čuli usamljeni glasovi reisa Čauševi-
STAV: Radeći na ovom vrijednom izdanju, škola i pojedinačni mezheb, oni su pripadali ća, Muhameda Seida Serdarevića i drugih.
do kakvih ste zaključaka došli u vezi sa islamu i islamskoj civilizaciji bez ograda i Uostalom, raslojavanja i osporavanja bilo je
statusom uleme u bošnjačkom i bosansko- uvjetovanja. Njihov doprinos pripada svim i u drugim nacionalnim i vjerskim zajedni-
hercegovačkom društvu? muslimanima svijeta. Ali drugima oni nisu cama. Najteže je bilo u vrijeme komunistič-
MEHMEDOVIĆ: Doskora je ulema bila nametali takav pristup, pogotovo običnom ke vlasti, kada su nam ateisti nametali čak i
na marginama društva, što zbog objektiv- čovjeku da ga ne zbune i dezorijentiraju. najveće vjerske predstavnike – reisul-uleme.
nih, što zbog subjektivnih okolnosti. U tom Neki su čak proglašavani mulhidima, od- Oživljavanje vjerske misli kod nas, poziv
vremenu, vremenu svojevrsnog razvlačenja metnicima (Vahdeti Dobrunjanin i dr.). Je- na savremenu metodu djelovanja Islamske
pameti, mnoga ulema napustila je Islamsku dan od najznačajnijih bošnjačkih učenjaka zajednice i uleme, nije bila jednostavna mi-
zajednicu i skrasila se u državnim firmama Abdulah Abdi Bošnjak (u. 1644) pripadao sija alimima poput Ðoze, Dobrače, kasnije
ili administraciji. Samo su rijetki odoljeli i je bajramijama, koji su proganjani i u Bo- Smajlovića i drugih. U novom vremenu –
do posljednjeg daha ostali vjerni svom osnov- sni i širom Osmanskog carstva. Danas nam nova priča, ulema ponovo zauzima pripada-
nom pozivu. Islamska zajednica tada je spala nimalo ne smeta što je bio bajramija i navo- juće joj mjesto u društvu. Danas nije bitno
na doista niske grane, amanet čuvanja islama dimo njegovo ime i njegov doprinos nauci kojeg si opredjeljenja i kojeg svjetonazora,
preuzele su seoske hodže i pokoja učena gla- i književnosti. Šejh Ibrahim Kazaz morao bitni su samo rezultati koje postižeš. Poteš-
va pod francuskom kapom. Nakon odlaska je kriti identitet i mijenjati imena kako bi ko je bilo dogurati do ovog vremena koje
komunista s političke scene, stvari su se po- izbjegao progone zbog svog bajramijskog ipak ima mehanizme da kvalitet izbaci na
lahko mijenjale nabolje. Ponovo su otvorene opredjeljenja. Naša ulema pripadala je broj- površinu i prepozna prave vrijednosti. Po-
davno zamrle medrese, Fakultet islamskih nim derviškim redovima, i to ne treba da plava izdavaštva nimalo nije ugodna, ali je
nauka i dvije pedagoške akademije. Ulema nam smeta, svi smo mi cvjetovi u Božijoj ne možemo ni izbjeći. Kvalitet će, ipak, izaći
se polahko, ali sigurno uspravljala na vlastite bašti. Druga je stvar sa zloupotrebom mez- na površinu, šljaka će otići na jednu, a čista
noge i počela zauzimati odgovarajuće mjesto heba i pojava raznih vjerskih pokreta i sekti. kovina na drugu stranu. Nema više izgovo-
u društvu. Što je nekad bilo nezamislivo, to ra, sve je do nas samih, objektivne okolnosti
je u novim društvenim okolnostima postalo STAV: Razbija li ova knjiga stereotipne pre- više nemaju nikakvu važnost i na njih se ne
normalno. Već je bilo moguće da bivši svr- drasude producirane u posljednjih dvade- treba pozivati. Objektivne okolnosti izgovor
šenik GHB medrese Haris Silajdžić zauzme setak godina o tome da se islam na ovim su samo neradnicima.
mjesto ministra vanjskih poslova u Vladi prostorima stoljećima živio bez ilma, vjer-
RBiH, kasnije premijer Vlade RBiH i ko- skog znanja inteligencije? STAV: Da li je izlaskom iz štampe Leksiko-
predsjednik Vijeća ministara BiH, da svr- MEHMEDOVIĆ: Naravno. Nikad ovaj na bošnjačke uleme ovaj projekt okončan,
šenik GHB medrese i profesor FIN-a Enes prostor nije bio bez uleme, velike uleme, hoćete li nastaviti istraživanje?
Karić preuzme položaj ministra obrazovanja, na koju možemo biti itekako ponosni. Naša MEHMEDOVIĆ: Naravno, moja je namjera
da Leksikon u konačnici doživi dopunjeno i
Pojavom informacionog doba nije prestala potreba za leksikonima, prošireno izdanje u dva toma s ukupno 1.500
stranica i oko 3.000 natuknica, već sam pri-
posebno onim lokalnog karaktera, s neistraženih perifernih polja premio podosta dodatnog materijala. Osta-
do kojih internet nije dobacio. On se prije svega bavi globalnim, a lo je još mnogo ljudi koji svojim životom
i djelom zaslužuju da uđu u Leksikon. Od
manje lokalnim fenomenima. Leksikon se prvo mora napisati, a tek onih koji odlučuju tražim podršku. Dakako,
onda prebaciti u elektronsku formu kako bi bio dostupan cijelom ako mi Bog podari još koju godinu života.
Uvjeren sam da će ovo biti jedna od najko-
čovječanstvu. Ovakav leksikon bio nam je neophodan, jer, ako želite risnijih i najcitiranijih knjiga u Bošnjaka.
pisati o jednom alimu, morate kroz ruke proturiti gomilu knjiga, Hoće li biti i jedna od najboljih, pokazat će
časopisa i periodike vrijeme. A, kako reče moj prijatelj Hadžem
Hajdarević: Vrijeme je blizu.
n

50 17/1/2019 STAV