Page 61 - STAV broj 202

ćete uspjeti uštedjeti i nekoliko stotina što joj u Bosni i Hercegovini nije bilo mo- stabala. Već 2016. godine Enisa Larson
eura mjesečno. Bračnim parovima nešto guće. Osim toga, ima i popust od 25 posto osnovala je firmu “Agroplus”.
je lakše, ali će vrlo brzo biti suočeni s či- za plaćanje školarine za dijete. Ističe da su Lokalni agronom Dragan Zorić direk-
njenicom da oboje moraju raditi u punom najveći troškovi za stanarinu, ali ako se tor je “Agroplusa”. Osnivanjem firme Lar-
radnom vremenu ako sebi žele nešto pri- živi u manjim mjestima, izvan gradskih son je okupila i druge proizvođače voća iz
uštiti. Također, veliki dio useljenika za- centara, onda se može proći i s pristojnom okoline, te su zajedno krenuli u osvajanje
poslenje nalazi u privatnim, manjim fir- kirijom od 500 eura, za razliku od grado- tržišta. Sada “Agroplus” s još 10-15 voćara
mama, gdje su radni uvjeti prilično loši, a va poput Münchena, gdje je najniža sta- snabdijeva banjalučku regiju i Unsko-san-
plaće niske”, kaže Edin Altagić, koji živi narina 1.000 eura. Što se tiče troškova za ski kanton voćem. S obzirom na to da voće
u Njemačkoj već dugo vremena. hranu, kaže da je hrana jeftinija nego u moraju plasirati na tržište najdalje dva
Renata Skoko je kao samohrana majka Bosni i Hercegovini i da se tročlana po- mjeseca nakon berbe, Larson je odlučila
s djetetom školskog uzrasta nedavno od- rodica može hraniti s 400 eura mjesečno. krenuti u novi poduhvat, novu investici-
selila u Njemačku. Kaže da je vrlo malo I dok brojni građani Bosne i Herce- ju, u izgradnju hladnjače kapaciteta 150-
poznavala njemački jezik, no, pomoglo govine traže načine da odu vani i žive u -200 tona voća, kako bi voćari mogli cijelu
joj je što dobro govori engleski. Pošto inostranstvu, ima i onih koji žele da no- godinu prodavati voće, posebno u periodu
ima hrvatsku putovnicu, mogla je otići vac koji su zaradili u inostranstvu ulože u kada je njegova cijena viša.
da radi bez vize. U Sarajevu je radila u Bosni i Hercegovini, da započnu vlastiti Mirjana Laganin direktorica je firme
privatnoj poliklinici, a u Njemačkoj je biznis u zemlji u kojoj su rođeni i da za- “Supersoft” iz Mostara. U ovoj firmi zapo-
njegovateljica. posle naše ljude. sleno je devet osoba, od toga je osam žena.
Kaže da u Njemačkoj zaradi 3.500 ma- Vlasnica firme živi u Hrvatskoj, ali je odlu-
raka mjesečno, ali plaća skupo osiguranje. KORIST ZA LOKALNU ZAJEDNICU čila da novac uloži u Bosnu i Hercegovinu.
Veli da nije požalila što je otišla, da ima Enisa Larson živi i radi u Švedskoj, “Supersoft” se bavi razvojem turizma
mnogo mogućnosti u Njemačkoj, ali da a u okolini Prijedora, odakle je rodom, u Bosni i Hercegovini uz pomoć IT teh-
treba naporno raditi. Kao samohrana maj- 2012. godine podigla je voćnjak na vlasti- nologija na način da turističke destina-
ka, ima mogućnost da bira radno vrijeme, tom imanju. U voćnjaku je zasađeno 5.000 cije u Bosni i Hercegovini reklamira na
internet-platformama inozemnih partne-
ra. Donedavno su radili samo promociju
nekoliko destinacija – Mostar, Sarajevo,
Međugorje, Počitelj i Kravice, ali kako su
turisti pokazali interes za druga područja
Bosne i Hercegovine, sada kreiraju ponudu
u koju su uključena gastronomija i ruralni
predjeli. Također, rade i na uvezivanju tu-
rističke ponude na tri jezera – Jablaničko,
Tribistovo i Ramsko.
Amer Mujan je iz Mostara. Zajedno
s prijateljem Mirzom Ćorićem, koji živi
u Njemačkoj, osnovao je firmu “Amal”.
Firma će se baviti preradom voća i povr-
ća s fokusom na hercegovačke vrste voća
– nar, smokvu i trešnju. Proizvodit će so-
kove, džemove i sušeno voće.
Vlado Antić rodom je iz Lopara, ali živi
u Švicarskoj. S obzirom na to da u Lopa-
rama nema bazena, Antić je odlučio da na
3.000 kvadratnih metara izgradi bazenski
kompleks otvorenog tipa s teretanom na
otvorenom, igralištima, sadržajima za djecu
i restoranom. Bazenski kompleks trebao
bi biti u funkciji već naredno ljeto. Firma
koju je osnovao Antić zove se “Oktopus”.
Kako vidimo, ima i onih koji odlaze
iz Bosne i Hercegovine tražeći bolje rad-
ne uvjete, više plaće, što je svakako legiti-
mno, ali s druge strane imamo i onih koji
su silom prilika morali napustiti Bosnu
i Hercegovinu, zasnovati život negdje
drugo, ali su ipak odlučili dio novca koji
su zaradili vratiti u svoju zemlju u vidu
investicije i tako pomoći našu privredu
i omogućiti da oni koji žele ostati ovdje
imaju svoje radno mjesto. Nažalost, mno-
go više je onih koji odlaze nego onih koji
dolaze, ali najvažnije je da ima i jednih i
drugih. n

STAV 17/1/2019 61