Page 33 - STAV broj 180-181
P. 33

u Prijedoru izjednačavali sa zločinima na     je vlastitim neprijateljima označio “boš-        Ovako je lani reagirao Goran Zorić, izvršni direktor
Kazanima pa su čak moralno pretposta-         njačke nacionaliste”. Ipak, možda je još         Centra za mlade “Kvart”, suorganizatora na obilježa-
vili lokalne vlasti u Prijedoru onima u       zanimljivije to da je sam Goran Zorić sin        vanju godišnjice zatvaranja logora Trnopolje
Sarajevu! Naravno, pravi razlog ovakvog       Miroslava Zorića, nekadašnjeg isljednika
skandaloznog ponašanja bila je reakcija       u logoru Omarska! I takvi danas pokušava-           Simptomatično je da iza svakog od
bošnjačke javnosti na pokušaj ove izvana      ju kidnapirati i monopolizirati bošnjačko       ovih ataka stoje osobe i udruženja ljevi-
finansirane grupice da se od obilježavanja    kolektivno sjećanje na zločine. Strašno!        čarskih, rekli bismo kulturmarksističkih
stravičnog zločina koji su u Prijedoru Srbi                                                   svjetonazora, izdašno finansirana od koje-
počinili nad Bošnjacima napravi nekakva       Napad na spomeničku kulturu                     kakvih fondacija stranih država. Također,
platforma za pomirenje, nekakav hipi per-                                                     akcent je isključivo na tome kako će se i
formans preko kojeg se neće moći saznati          Iako je Prijedor najupečatljiviji i naj-    čega sjećati Bošnjaci i samo Bošnjaci. In-
ko je ubijao koga i zbog čega, gdje će zlo-   skandalozniji primjer općeg ataka na boš-       dikativna je galama u vezi s bošnjačkom
čin biti prirodna nepogoda, a, eto, svi za-   njačku kulturu sjećanja, ipak je to tek jedan   spomeničkom i komemorativnom kultu-
jedno njene žrtve, gdje su krivci neki “zli   od mnogih primjera. U Sarajevu smo ove i        rom, dok se istovremeno šuti nad njenim
nacionalisti” sa svih strana, a ne konkretni  prošlih nekoliko godina svjedočili brojnim      vandaliranjem, kao što se desilo, recimo, u
kolektivi s konkretnim politikama.            napadima na spomeničku kulturu. Bio je          Višegradu, gdje je nasilno na mezarju iz-
                                              problematiziran spomenik specijalcima           brisana riječ “genocid” sa spomenika boš-
    Kako u praksi izgledaju takvi “poli-      MUP-a RBiH, pokušavao se postaviti zlo-         njačkim žrtvama. To sugerira da ovakva
tički korektni”, tj. ljevičarski načini ko-   namjeran i faktografski netačan spomenik        udruženja, ali i vlasti manjeg bh. entiteta,
memoracije, mogli smo posvjedočiti ove        na At Mejdanu, zatim je problematizira-         imaju zajednički cilj – kontrolu bošnjač-
godine prilikom obilježavanja zatvaranja      na gradnja spomenika “Liljan”, a ispred         ke kulture sjećanja i sprečavanje da se iz
koncentracijskog logora Trnopolje, kada       Katedrale izvođeni su performansi koje-         agresije i genocida izvuku konkretne po-
je izveden performans, tj. “alternativna      kakvih mutnih “mirotvornih” udruženja           uke. Baš zato nije loše da ponovimo ono
komemoracija” u organizaciji Centra za        na kojima se tvrdilo da postoji neki zločin     što je u Stavu već pisano vezi s ovom te-
mlade “Kvart”, fondacije za izgradnju kul-    u Kravicama, uprkos onome što je zaklju-        mom: Sve bi ovo možda bilo i na nivou
ture sjećanja Prijedora, i Fondacije “Frie-   čio sud u Hagu i tako dalje, i tako dalje.      neke akademske i umjetničke rasprave
drich Ebert”. Na tom prostoru mučilišta                                                       da nije činjenice da je skoro potpuni i od
hiljada nesrba i pogubilišta, njih barem          Povodi i razlozi za problematizaciju        bivšeg režima represijom nametnuti izo-
stotinjak (ogromnom većinom Bošnja-           uvijek su isti, afirmacija “mirnog i tole-      stanak bilo kakvog kolektivnog sjećanja
ka), organizatori su našli za shodno da       rantnog društva” kojim se proživljeno i         Bošnjaka na stradanja u Drugom svjetskom
se bave projekcijama filmova, panelima,       preživljeno želi dekontekstualizirati, tač-     ratu u dobroj mjeri jedan od razloga za
ali i “aktuelnim problemom migranata”!        nije isprazniti, od nacionalnog sadržaja.       potpunu nespremnost čitavih generacija
Nevjerovatno! Štaviše, po riječima Edina      Za takve, memorijalizacija ima funkciju         da na vrijeme uoče odakle i od koga do-
Ramulića, jednog od organizatora, mi-         prevladavanja onoga što se desilo po sva-       lazi opasnost 1992. godine. Opet zagova-
grantima je danas u Bosni i Hercegovini       ku cijenu i uz najmanju moguću dozu ne-         rati sličan postupak, zaborav u ime mira,
teško kao logorašima u koncentracijskom       ugode za sve “zainteresirane” strane, kao       najviše liči na stvaranje uvjeta da nam se
logoru Trnopolje. S druge strane, Goran       da je riječ o nekoj saobraćajnoj nesreći.       sve na jednak ili gori način ponovi. n
Zorić, izvršni direktor Centra za mla-        Naravno, ključno pitanje, zbog kojeg je i
de “Kvart”, ovakve perfomanse stavlja u       otpočela problematizacija spomenika i ko-
kontekst “lijevog aktivizma”, pa ih veliča    memoracija od strane ovih grupica, jeste
kao korektan način sjećanja, za razliku od    pitanje prenošenja informacija i formira-
Srebrenice, koja je, po njegovim riječima,    nje kolektivnog sjećanja budućih genera-
mjesto na kojem se “gradi bošnjački vik-      cija Bošnjaka. Da bismo shvatili o čemu
timizacijski mit”. Zanimljivo je da je isti   je riječ, dovoljno se zapitati šta bi sljedeće
taj Goran Zorić prošle godine ostrašteno      generacije mogle naučiti iz “neutralnih”,
problematizirao obilježavanje Dana bijelih    politički korektnih i dekontekstualizira-
traka u Sarajevu, čak i lajkujući komen-      nih spomenika i komemoracija kakve nam
tare u kojem se učesnicima performansa        pokušavaju nametnuti, a šta bi mogle sa-
želi “smrt od raka side”, da je priznao da    znati i naučiti iz onih koji bi simbolički
je u pitanju ideološko neslaganje s nači-     jasno saopćili šta se desilo, kada se desilo,
nom na koji se obilježava zločin, kao i da    ko je napadao, a ko se branio, ko je bio žr-
                                              tva, a ko zločinac.

Ključno pitanje, zbog kojeg je i otpočela problematizacija
spomenika i komemoracija od strane ovih grupica, jeste
pitanje prenošenja informacija i formiranje kolektivnog
sjećanja budućih generacija Bošnjaka. Da bismo shvatili
o čemu je riječ, dovoljno se zapitati šta bi sljedeće
generacije mogle naučiti iz “neutralnih”, politički korektnih i
dekontekstualiziranih spomenika i komemoracija kakve nam
pokušavaju nametnuti, a šta bi mogle saznati i naučiti iz onih
koji bi simbolički jasno saopćili šta se desilo, kada se desilo,
ko je napadao, a ko se branio, ko je bio žrtva, a ko zločinac

                                                                                              STAV 16/8/2018 33
   28   29   30   31   32   33   34   35   36   37   38