Page 75 - STAV broj 302

HASBIHAL

Sjećaš li se jošte, Mirza,
kad si bio d’jete malo,
kako bi ti mirno srce
od miline zaigralo?
Kad s’ iz usta svoga oca
„Kaside-i Burde“ sluš’o –
i poletnim mislima se
do zanosa dizat kuš’o?
Sjećaš li se kako pjesnik
u visokoj pjesmi zbori,
kad mu duša u ljubavi
pram’ ljubljenom biću gori?
Ja se svega dobro sjećam
kao da je juče bilo;
kako ne bih sjećao se,
kad s’ o biću govorilo.
Koje moju dušu hvata,
k’o što bršljan hvata granje,
i ta moja uspomena –
Iz dostupnih biografskih podataka zaključuje se da je najviše je moje znanje.
Busiri imao dosta dramatičan život. Slovio je kao čovjek Eto tako, od djetinjstva
moj duh njega vječno prati
snažnog, stamenog i dosljednog karaktera. Međutim, i kuša ga opjevati,
al’ ne može da ga shvati.
bijaše dosta krhkog tjelesnog zdravlja. Njegova bolest još
je više uznapredovala u godinama starosti. Pred kraj života Ko će shvatit’ ono biće,
kome Bog „Levlake...“ reče,
potpuno bijaše paraliziran, što se često spominje kad god kad ga pozva u posjetu –
na mubareć Miradž-veče.
se govori o nastanku njegove “Kaside Burde”. Prema onome Ko će shvatit’ biće, koje
što prenose predaje i književnopovijesni izvori, u noći čitat, pisat nije znalo,
a nama je u Objavi
kad je Busiri završio svoju kasidu u stanju teške tjelesne uzvišenu vjeru dalo.
paralize, u snu je vidio Pejgambera koji je zatražio od njega Kol’ko god je moja mašta
da mu pročita svoj pjesnički uradak. uzdizala lahka krila –
do njegova dostojanstva
nije nikad doletila.
šerha prethodi uvod započet bismillom, a u Autor stihovanog komentara pod nazi- Volja mi je bila jaka;
kojem pjesnik, nakon zahvale Allahu i hva- vom Ključ sreće Sejjid Hasan Rizaji el-Aksaraj da su mogle slabe sile,
sve bi cv’jeće zemne sreće
ljenja poslanika Muhammeda, govori o au- rođen je 1599. godine u Aksarayu, pokraji- u taj Mevlud ukitile.
toru Imamu Busiriju i o svojim razlozima ni smještenoj nedaleko od Konye. Živio je
pisanja komentara. Nakon kaside, slijedi duže od sedamdeset godina, a bio je pripad- Hodi srce, da u dvoje
mješoviti arapsko-osmanski tekst, u kojem nik dželvetijskog tarikata, slijedivši put ču- danas složno zapjevamo –
se nalazi autorova dova”, piše Salković. Na venog Aziza Mahmuda Hudaija. U mnogim i oduška svom veselju,
na ovome mjestu damo.
kraju rukopisa zabilježeno je da je prepisan je osmanskim gradovima vršio funkciju ka-
1212. hidžretske godine, što odgovara 1797. dije i namjesnika. Napisao je brojne ilahije Što da više razbijamo
godini po gregorijanskom kalendaru. i kaside na arapskom i turskom jeziku, a o glavu: s biti i ne biti?
Salković navodi da je kao autor prijepisa njegovom obrazovanju i širokom spektru kada ćemo kud sve ide,
upisan izvjesni “Ibrahim, sin Edhema, sin zanimanja svjedoči i prijevod Đulistana s morat ići – i ja i ti.
rahmetli Alije, učenik Mustafe Hašimija”. Iz perzijskog jezika, stihovani perzijsko-tur- Sermija je mog života;
samog teksta nije poznato je li ovaj rukopis ski rječnik, njegovi putopisi, dva napisana kao Sunce svjetlo čelo,
prepisan u Novom Pazaru, a dr. Salković epa na arapskom jeziku, stotine stihovanih a uz gr’jehe naći će se –
pretpostavlja da nije. “Ako se uzme u obzir izreka hazreti Alije, djela u kojima bilježi sa- i gdjekoje dobro djelo.
činjenica da je Mustafa Hašimi Kadizade vjete kadijama... Njegov stihovani komentar Osim toga, u Svemilost
bio čuveni kaligraf, koji je u to vrijeme ži- Kaside Burde, po ocjeni priređivača knjige, izgubio nisam nade,
vio u Istanbulu, onda je velika vjerovatnoća veoma je originalan, bez obzira na određe- a na Sudnjem danu znadem,
da je rukopis donijet iz Istanbula. Kad je ne formalne i književnoestetske manjka- Zagovornik da imade.
riječ o djelu Miftah’s-Sa’ade, turski izvori vosti. Činjenica da je ovaj komentar Kaside
prenose da postoji šest poznatih verzija Burde veoma poznat i cijenjen, a da je jedan Koji će i gr’ješnog Mirzu
pod okrilje uzet svoje;
koje se čuvaju u različitim bibliotekama njegov primjerak sačuvan u Novom Paza- jer nikada nisam rek’o:
Republike Turske. Među svih šest verzi- ru, još je jedno svjedočanstvo o tome da su Jedno – može biti – dvoje.
ja postoje neznatne razlike i do sada nije Bošnjaci kroz protekla stoljeća bili aktivno
utvrđeno koji je rukopis original”, objaš- uključeni u naučne i kulturne tokove ori- Safvet-beg Bašagić
njava Salković. jentalno-islamske kulture. n

STAV 17/12/2020 75