Page 55 - STAV broj 261

upoznao akademika Filipovića i njego-
vu vedriju stranu.
“Stranu koja je bila sklona i zapjeva-
ti, karakter koji se znao i našaliti, pričati
dogodovštine i oko sebe okupiti mnoštvo
drugih ljudi koji su ga s pažnjom sluša-
li. Pogotovo su zanimljiva bila druženja
s akademikom Filipovićem i Nijazom
Durakovićem, i to u nekom kafanskom
ambijentu, gdje su se njih dvojica nad-
mudrivali ko više zna i ko bolje pozna-
je historiju Bosne i Hercegovine. U tim
druženjima shvatio sam da je on običan
čovjek, erudita, hodajuća enciklopedija,
pomalo i ters u nekim stvarima, a zbog
svoje kritičke misli, vrlo često bio je ne-
poželjan za vladajuće strukture”, napo-
minje Lazović.
Za Stav je o Muhamedu Filipoviću
govorio i prof. dr. Dževad Jahić, dugo-
godišnji profesor na Filozofskom fa-
kultetu Univerziteta u Sarajevu i član
Bošnjačke akademije nauka i umjetno-
sti, istaknuvši da je Filipović bosanski,
bošnjački i balkanski intelektualac pr-
vog ranga. “Ne postoji čovjek, bar ja tako
mislim, koji je toliko promišljao Bosnu
kroz svoju filozofiju, kroz svoj intelekt,
ne postoji čovjek koji je toliko zaslužan
za naučna objašnjavanja prošlosti i sadaš-
njosti Bosne i Bošnjaka. Pamtim da mi
je rekao: ‘Ja sam čovjek koji čita i piše.’
Mislim da je uvijek davao prednost či-
tanju u odnosu na pisanje, a mnogo je
toga napisao. To najbolje govori o nje-
govom intelektu. Kada je riječ o mojoj
saradnji s profesorom i akademikom
Filipovićem, imao sam čast posljednjih
dvadesetak godina s njim sarađivati i pri-
je osnivanja BANU-a. Pamtim da je to
bio čovjek koji je dao najveću podršku
tokom Agresije na BiH, pogotovo u tim transportera u drugi. Profesor Filipo- izradi i objavljivanju Gramatike bosan-
početnim periodima Agresije, kada su vić se i u tom trenutku znao našaliti, a skog jezika 2000. godine. Mene je uvijek
krenuli mirovni pregovori u Ženevi. i zagalamiti na Francuze koji su vozili impresionirao njegov odnos prema jezi-
Tada smo zajedno bili u prvoj grupi, taj transporter da malo smanje brzinu. ku i njegovo duboko shvatanje značaja
delegaciji koja je pregovarala u Ženevi Tokom pregovora, pogotovo u početku, bosanskog jezika za Bosnu i Hercego-
oko Vance-Owenovog plana. Zajedno bilo je jasno da čitava delegacija zajed- vinu, za kulturno-historijski prostor i
smo izašli iz Sarajeva, i to UNovim bor- no s akademikom Filipovićem ima čvrst za Bošnjake kao narod.”
benim transporterom preko Igmana. To stav da Bosna i Hercegovina ne smije Jahić tvrdi da je Muhamed Filipović
je put koji je neponovljiv i koji ću dugo biti podijeljena i da se mora tragati za bio živa enciklopedija Bosne i Bošnjaka.
pamtiti. Put je bio prepun opasnosti i, rješenjima koja će odgovarati svim gra- “Bilo je situacija da sam mu postavljao
dok smo se vozili Igmanom, Karadži- đanima i narodima. On je tu bio nepo- pitanja o nekoj ličnosti, a profesor Fili-
ćeve snage pucale su na nas, a mi smo kolebljiv”, prisjeća se Lazović, te dodaje pović govorio bi svjedočenja, pamćenja,
kao vreće krompira letjeli iz jednog kuta da je upravo tokom tih pregovora bolje sve vezano za tu osobu. Nažalost, naša
je to stara boljka, žao mi je što veliki
ljudi, pogotovo za života, nisu nikada
“Tokom pregovora u Ženevi, pogotovo u početku, bilo dovoljno shvaćeni. Tako je i s akade-
je jasno da čitava delegacija zajedno s akademikom mikom Filipovićem, koji je simbol se-
damdesetogodišnje borbe Bosne i Boš-
Filipovićem ima čvrst stav da Bosna i Hercegovina ne njaka za pravdu, civiliziranost, puteve
smije biti podijeljena i da se mora tragati za rješenjima koji su dostojni jedne države i jednog
naroda. On je znao te puteve i pravce,
koja će odgovarati svim građanima i narodima. On je tu borio se koliko je mogao i ostavio naj-
dublji trag od intelektualaca druge po-
bio nepokolebljiv” lovine 20. stoljeća.” n

STAV 5/3/2020 55