Page 69 - STAV broj 261
P. 69

Nažalost, plemenita gesta
                                                                               nevesinjskih Bošnjaka nije
                                                                               ostala zapamćena među
                                                                               hercegovačkim Srbima
                                                                               koji su na dobročinstvo
                                                                               uzvratili zločinom. Kada su

                                                                               14. februara 1945. godine
                                                                               partizani ušli u Nevesinje,
                                                                               komandant Desete
                                                                               hercegovačke udarne
                                                                               brigade NOVJ Vlado
                                                                               Šegrt dao je partizanima
                                                                               odriješene ruke tri dana da
                                                                               ubijaju i rade šta hoće





          1945. godine partizani ušli u Nevesinje, ko-  jeku ustaškog progona Srba ovaj je čovjek   stotine, a možda i hiljade Srba od pokolja.
          mandant Desete hercegovačke udarne bri-  nesebično pomagao unesrećene ljude u skladu   Neki primjeri spašavanja Srba od njihovih
          gade NOVJ Vlado Šegrt dao je partizanima   sa svojim položajem i mogućnostima, što   komšija Bošnjaka opisani su i u djelima ko-
          odriješene ruke tri dana da ubijaju i rade šta   će platiti vlastitim životom. Kao službenik   munističke historiografije.
          hoće. Tom prilikom ubijeno je 189 Bošnjaka   policije, falsificirao je, a ponekad prevarom   “Hako Selimović i drugovi okupili su
          starosne dobi od 12 do 60 godina. 8  pretpostavljenih dobijao originalne potpise   oko sebe uticajne Muslimane, imućne tr-
            U ustaškom napadu na selo Prebilovce   na propusnice koje su ilegalno dostavljane   govce, kao što je bio stari Ibro Selimović i
          kod Čapljine 4. augusta 1941. godine, u pr-  interniranim srpskim porodicama. Na bjan-  drugi, uz čiju su pomoć spriječili nekoliko
          vom pretresu sela, ustaše su ubile dvanaest   ko propusnice, kakve su internirci dobijali   pokušaja ustaških ‘lovaca’, koji su dolazili u
          Srba, dok se većina razbježala. Nesretnim   od Ćehajića, upisivali su više osoba, odnosno   Bileću da i tu otpočnu sa zločinima. To isto
          ljudima ovog sela tom su prilikom izlazili   onoliko koliko je imena moglo stati na neo-  činio je i stari komunista Halid Čomić, koji
          u susret Bošnjaci. Mještanin Halid Đulić   dštampani dio propusnice. Na ovaj je način   je, u svojstvu ustaškog tabornika na Divinu,
          ovom je prilikom sam spasio desetak Srba   Ćehajić od sigurne smrti spasio između 120   pored svakodnevne zaštite pojedinaca od
          iz bratstva Buluta tako što ih je sklonio u   i 160 Srba koje je ustaška vlast namjerava-  ustaškog nasilja, u dva navrata protjerao sa
          šumu iznad svoje kuće. 9          la pobiti. Za svoje dobročinstvo nikad nije   svoje teritorije ustaške koljače, koji su do-
            Poznat je i slučaj koji se desio u selu Id-  uzeo niti tražio bilo kakvu naknadu.   lazili sa strane da vrše nedjela.
          bar kod Konjica 23. decembra 1941. godine,   Ustaški policajac Glavaš otkrio je i pri-  U bilećkim selima Kljencima, Milavićima,
          kada su “Crnolegijaši”, predvođeni Jurom   javio Ćehajića, a upravitelj redarstva Mate   Bijeljanima, Fatnici, Njeganovićima i drugim
          Francetićem i Rafaelom Bobanom, vršili   Roko naredio je da ga se uhapsi. Dugo su ga   bio je također veliki broj Muslimana koji su
          masovna hapšenja i likvidacije Srba u se-  zadržali u mostarskom zatvoru, tukli, ispi-  javno osuđivali zločinačku politiku ustaša, či-
          lima na lijevoj obali Neretve. Bježeći pred   tivali, vodili u Dubrovnik na suočenja i ko-  neći sve da zaštite svoje komšije Srbe. U tome
          svojim krvnicima, Srbi su potražili utočište   načno predali sudu u Mostaru. Protiv njega   su se najviše isticali: Muho, Osman i Ahmet
          kod Bošnjaka koji su ih posakrivali po svo-  svjedočila je jedna osoba koja ga je optuži-  Habota te Bajro i Omer Gabela iz Milavi-
          jim kućama i imanjima, svako na svoj način.   la da je njoj i još dvjema porodicama izdao   ća. Pored osuđivanja ustaškog terora, oni su
          Tom su prilikom “Crnokošuljaši” pronašli   sporne propusnice. Nakon raznih tortura,   obavještavali srpsko stanovništvo o upadima
          samo dvojicu Srba, dok su svi ostali bili spa-  Mehmed Ćehajić prebačen je u ustaški lo-  ustaških patrola sa strane, a u nekoliko navrata
          šeni zahvaljujući njihovim komšijama Boš-  gor, gdje je 3. februara 1943. godine ubijen.   oteli su pohapšene komšije Srbe koje su ustaš-
          njacima iz sela Idbar.            Iza njega su ostali supruga i četvero djece. 11   ke patrole, zbog toga što su odbili da predaju
                         10
                                               Bilećki Bošnjaci bili su među najaktivni-  oružje, već povele u ustaški zatvor. Tako su se
          BOŠNJAČKI SCHINDLER IZ BOSANSKE   jim u spašavanju svojih komšija Srba. Kako   ponašali: Halil i Hamzo Novaković i Osman
          DUBICE                            bi u svojoj humanoj misiji spašavanja neduž-  Ćustović iz Klenka, Bajro Dedović iz Bije-
            Brojne Srbe, Jevreje i komuniste spaša-  nih ljudi bili što uspješniji, neki su čak ušli   ljana (koji je nekoliko puta skrivao ugrožene
          vali su Bošnjaci raspoređeni na različitim   u ustaške redove. Jedan od njih bio je čuve-  komšije Srbe u svoju kuću), Meho Dedović,
          službama i dužnostima u NDH. Polica-  ni hercegovački revolucionar Halid Čomić,   Šaban Zećić i Murat Pizović iz Prisoja, Džafer
          jac Mehmed Ćehajić, sin Mustafe, iz Bo-  koji je po zadatku partije stupio među ustaše   Merdžanić iz Bačevice, Murat Pervan, Omer
          sanske Dubice, još prije izbijanja Drugog   i postao ustaški tabornik u Divinu.   Pervan i Suljo Salkov Pervan iz Fatnice, koji
          svjetskog rata radio je kao policijski služ-  Sa sličnim ciljem postavljen je i Meho   su oštro osuđivali ustaštvo i javno se zalagali
          benik u Mostaru na odjeljenju legitimaci-  Dedović za predsjednika Divinske općine.   za to da Muslimani ne stupaju u redove usta-
          ja. Kasnije ga je preuzela policija NDH. U   Halid Čomić kao ustaški tabornik spasio je   ša i ne uzimaju ustaško oružje.” 12


                                                                                                    STAV 5/3/2020 69
   64   65   66   67   68   69   70   71   72   73   74