Page 54 - STAV broj 392
P. 54
DRUŠTVO
koti za čije je očuvanje dao život. Operiran
je u Univerzitetskom kliničkom centru u
Tuzli i činilo se da mu se stanje popravlja.
“Otac je bio ranjen u arteriju i, iako
je krvario, nije gubio svijest do bolni-
ce. Operisan je. Operisao ga je doktor
Radović, mislim da je on bio i načelnik
klinike, a kasnije je otišao u Beograd.
Trećeg dana od ranjavanja babo je bio
bolje, pitao je odakle nas napadaju. Če-
tvrtog je dana navodno dobio neku in-
fekciju pa je ponovo rađena operacija.
Naš narod navalio je u posjetu i to je
bila greška. Čuli su da je Mustafa Ček-
talo ranjen i svi su krenuli da ga vide u
bolnici. Sedmog je dana preselio”, sje-
ća se Kasim.
Nakon što je Mustafa Čektalo preselio,
porodica i Vitiničani bili su neizmjerno
tužni, no novi napadi im nisu dopuštali
bilo kakvo opuštanje.
Ko je ostao, ostao je i zadužio je oruž- brigade, bili su komandanti... Mi smo CRVENE STRIJELE U CRNO IH ZAVILE
Najžešće su borbe, navodi naš sago-
je. Linija od Kovačevića do Zečije kose pripadali 206. brigadi.” vornik, bile u proljeće 1995. godine, kada
bila je povezana. Kapetan Hajro išao je Kasimov brat Hajrudin poginuo je su ih četrdeset dana neprijatelji svakod-
preko Visoke glavice, a zatim se spustio 2. jula 1992. godine kod Širokih Vrljika. nevno napadali.
kroz Laze u Teočak. Kada se oslobodila Imao je dvadeset godina. “Granatiranja i napadi počnu sa saba-
Rastošnica, spojila se teritorija Teočaka Otac Mustafa poginuo je 22. marta hom i završe u akšam. I tako svaki dan,
i Sapne, ali tada su već bile formirane 1993. godine. Ranjen je na Zečijoj kosi,
četrdeset dana. Smjenjivale su se njihove
jedinice. Nama je tada najviše pomogla
“Ko god je imao pušku, branio se i izborio slobodu. Ginuli 210. živinička. Oni su bili dobri u zau-
smo i mi, ali pogledajte okolo nas: Jusići poklani, Klisa stavljanju prodora jer su neprijateljski
vojnici po svaku cijenu željeli da iziđu na
poklana, Šetići poklani, Đulići poklani, Bijeli Potok pa sve Zečiju kosu. Dosta naših je izginulo. Na
do Karakaja poklano i poubijano. Svi muslimanski zaseoci, zadnjoj ofanzivi došli su ‘Crni labudovi’
da nam pomognu.”
sedam stotina i pedeset ljudi je zarobljeno i ubijeno, a kada U danima kada su se vodile ključne
danas pitam bilo kojeg Srbina gdje je bio kada su ti ljudi borbe za odbranu sapnjanskog područja,
u skladište na području Kalesije stigle su
odvedeni, svi kažu: ‘Bio ja u Jugoslaviji u to vrijeme.’” tzv. crvene strijele.
54 9/9/2022 STAV