Page 69 - STAV broj 329
P. 69
vlast, zbog toga što joj je ova džamija bila sami nisu mogli popravljati, ipak, ostaje inatnim žiteljima Bosne, odjednom po-
pred samim licem, nije pokazala poseb- neka duboka slutnja da je njena propast stala neprocjenjiva i izuzetno važna. I
nu pažnju prema njoj, a možda su je i tad vezana za propast saraja iznad nje, da se kao blijeda sjena dalekog odbljeska ovog
obnovili stanovnici njene mahale, kao što jednostavno ugasila jer su vrijeme, pro- mjesta, koje je nekada isijavalo svjetlost
će to biti slučaj nekoliko godina poslije, mjene u carstvu, reforme i nemiri širom znanja i učenosti, nikla je tik uz njegove
kada je požar, nesretnu, ponovo proguta? Bosne iscrpili svaku njenu svrhu. ostatke džamija sasvim moderna, mala,
Bilo kako bilo, nažalost, nije sačuvana, Jednostavno, nad Sarajevom teško kao spomenik spomeniku, i pred njom
ili se do sada nije pojavila Bakr-babina da je kada bilo gorih vremena nego što turbe islamskog učenjaka Halid-efendije
vakufnama te se ne zna iz kojih je pri- su bile posljednje godine sedamnaestog Hadžimulića, koji je inicirao svu tu po-
hoda džamija finansirana. Ali, bilo da se i prve osamnaestog stoljeća, kada je sve tragu, a preseli 2011. godine.
rastočila prije dolaska Austrijanaca zbog bilo sažeto u lug. Pa ipak, ljudi su se brzo Kazuje se, ne bez pretjeranog ponosa,
toga što je propao vakuf iz kojeg su pla- snašli i podigli ovu džamiju iz pepela, kao da je ova džamija nikla pod olovkama sara-
ćani oni koji je opsluživahu, bilo da su i nekoliko godina poslije, kada je opet jevskog arhitekte Mufida Garibije, novcem
stanovnici mahale osiromašili te je više izgorjela. Ta zar nisu daleko iza Saraje- turskog privrednika Huseina Durmana iz
va bila njegova zlatna vremena i četrde- Burse, jedinstvena po tome jer u cijeloj
Ovdje se odgajala sarajevska set godina kasnije kada je Hadži Ismail Evropi nema džamije s dužom levhom.
elita. U tome bi se mogao Misirija, Egipćanin, sagradio medresu, i Ko uđe, vidjet će je. Kazuju da je duga 45
metara, sastavljena od kamenih ploča teš-
dershanu i deset soba za učenike, a profe-
tražiti i drugi razlog zbog sor te medrese i sekretar šerijatskog suda kih i po pedeset kila i da su na njima ispi-
kojeg je vlast držala ovu Abdulah-efendija Kantamirija biblioteku, sani dijelovi Nur dove. Pisao ju je bosanski
odmah tu uz Ćumuriju? Sve se to skrunilo
kaligraf Hazim Numanagić, a u kamen je
džamiju i medresu, i i ljudi su se odbili od ovog mjesta mira, uklesao nepoznati klesar iz Jablanice, ali
svi ovi podaci samo otežavaju dušu onog
učenosti i mudrosti jer u njima više nije
biblioteku, i profesore u bilo onog prvotnog zamaha koji se krilio koji korača staklenim mostom nad niša-
njima, i softe, i njihove pod široko raširenim krilima svemoćnog nima i zidovima i povaljenim turbanima
carstva koje je sada, poput ranjene ažda-
i zatvara oči u nemilom duševnom napo-
učenike, uz samo svoje uho: he, ležalo na umoru. nu, i komada svijest svoju, na rubu ludila,
U potragu za tim zamahom dao se
tako je uvijek mogla čuti šta sarajevski čovjek početkom ovog stolje- očajan, u sumanutoj želji da cijelu svoju
pamet, i svaku misao, i svako iskustvo, i
se priča među ovim zidovima ća i, očajan, raskopao zemlju tragajući za sve sjećanje svoje smrvi u jednu emociju
i kakve se sablje kuju u ostacima džamije koje se davno nekada s kojom bi konačno prosvrdlao do onog
davnog vremena kada je ovdje, i cijelim
odrekao i pustio je da propada, a sada mu
učenim glavama. je, kako to često biva među tvrdoglavim i Sarajevom pjevala voda. n
STAV 25/6/2021 69