Page 76 - STAV broj 329

KULTURA

Piše: Sanadin VOLODER Afan Latić, profesor, pjesnik i prevodilac
fan Latić rođen je u Beranama 4. NAREĐENO

novembra 1983. Osnovnu školu
“Hajro Šahmanović” završio je
Au Plavu, a potom upisuje Gazi NAM JE DA
Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Na-
kon srednjoškolskog obrazovanja, upisu-
je Odsjek za orijentalnu filologiju, smjer
arapski jezik i književnost i turski jezik
i književnost. Po okončanju studija vraća TRAGAMO ZA
se u Crnu Goru, gdje svoj dalji angažman
nalazi kao profesor arapskog jezika u Me-
pisanjem poezije i proze. Bezbremene riječi LIJEPOM RIJEČJU
dresi “Mehmed Fatih” u Podgorici. Bavi
se prevođenjem djela s arapskog jezika,
prvenstveno djela teološke tematike, kao i
su mu prva zbirka poezije, a predgovor je
napisao Edin Smailović. Krajem aprila iz štampe je izašla prva zbirka poezije Bezbremene
Za Stav kaže da su pjesme nastajale
unazad nekoliko godina, i to samo u mje- riječi Afana Latića u izdanju podgoričkog “Obodoskog slova”.
secu ramazanu. „“Nastajale su u trenuci-
ma nakon učenja ili slušanja Božije Rije- Latić je profesor arapskog jezika u Medresi “Mehmed Fatih”
či, koja bi, za većinu muslimana, trebala
da predstavlja glavni izvor duhovnog pa i i vrsni prevodilac čije su knjige tražene izvan Crne Gore.
samim tim životnog nadahnuća. To su oni
momenti koje, nakon što čujete izvjesni
ajet, ‘odšućujute’ i pokušavate ih dovesti dušu. Poezija je pribježište od svega ruž- “Kada je islamistika u pitanju, naročito
u vlastitu realnost i tražite ih u vlastitom nog i što vodi ružnom. Ove pjesme, koje u regiji, plašim se da smo došli u situaci-
životu. Ako i tražimo neki povod, onda su već našle put do onih koji žele sačuvati ju da svoju energiju trošimo na korigira-
možemo reći da je to onaj ‘udes’ koji čovjek svoj smisao, pozivaju prije svega na vlasti- nje ranije nastalih prijevoda koji su, iz ko
doživljava i proživljava u susretu s kur’an- to propitivanje onog Drugog u sebi, a koje zna kakvih pobuda, ali vjerovatno komer-
skom realnošću. Ove su pjesme zapravo često krijemo pred drugim ljudima, a za cijalnih, rađeni brzo, nekvalitetno i mogu
‘posljedice’ vlastitog susreta s kur’anskom koje tako žarko želimo da dopre do dru- kazati doslovno, uz izvjesno nepoznavanje
stvarnošću, koju mi, nažalost, često ne vi- gih i da bude bolje nego što jeste. U duhu sintakse i gramatike arapskog jezika. I da
dimo ili je zbog vlastitih hirova zakrivlju- kur’anskog ajeta koji govori o tome da Allah stvar bude gora, kroz takve prijevode vidi-
jemo”, kaže Latić, koji je kroz ove pjesme neće izmijeniti stanje jednog naroda, ka- mo koliko zapravo ne poznajemo bosanski
pokušao “dovoditi sebe u red”. zat ću: nijednog čovjeka Allah neće izmi- jezik i duh njegove rečenice. Trudim se da
“Nama je, dat ću sebi slobodu i kazati, jeniti dok on sam sebe ne izmijeni. Često na tom putu slijedim smjernice svojih pro-
naređeno da prvenstveno tragamo za lije- mi naum padnu riječi mog profesora bo- fesora s fakulteta koji su nam često znali
pom riječju. Zašto? Zato što nisu sva zna- sanskog u Gazi Husrev-begovoj medresi reći da je neophodno da si dobar poznava-
nja korisna i ne koriste, naprotiv. Sjetimo Mirzeta Hamzića, kada je u momentima lac svog jezika ako hoćeš biti dobar prevo-
se i da je Poslanik, a. s., u svojim dovama dok nam je saopštavao životne istine znao dilac. I u tome je, ako mogu kazati, ‘tajna’
često naglašavao: ‘Gospodaru, sačuvaj me citirati riječi jednog pjesnika: Pogledaj se u dobrog prijevoda. Naravno, ima pojedinaca
od znanja koje mi ne koristi...’ Našim jezi- ogledalo i kaži sebi: nije bilo boljih... Upravo koji su svjesni i savjesni na tom polju i na
kom danas kazano: sačuvaj me ružnih riječi, su ove pjesme taj poziv”, naglašava Latić. taj način, koliko-toliko, čuvaju lijepu riječ
ružnog govora, informacija, saznanja; sebi Afan Latić se javnosti do sada predsta- od natruna komercijalnih prijevoda. Lično,
samima smo svjedoci da nas takvo ‘znanje’ vio prijevodima značajnih knjiga s arapskog želja bi mi bila da na nivou svih islamskih
nerijetko odvede krivim stazama na koji- jezika, a kaže da, kada je prevodilaštvo u zajednica u regiji postoji jedinstvena komi-
ma nađemo sve ono što nam, zapravo, tišti pitanju, situacija nije sjajna. sija koja bi bila svojevrsni ‘filter’ bez čijeg
odobrenja u javnost ne bi moglo svašta da
ide niti se podvodi pod ‘islamska’ djela, a
“Kada je islamistika u pitanju, naročito u regiji, plašim se da smo koja u svojoj suštini odudaraju od zvanič-
došli u situaciju da svoju energiju trošimo na korigiranje ranije nog učenja islamske zajednice i konkretno
hanefijskog mezheba, koji muslimani ovih
nastalih prijevoda koji su, iz ko zna kakvih pobuda, ali vjerovatno prostora slijede još od samih početaka isla-
komercijalnih, rađeni brzo, nekvalitetno i mogu kazati doslovno, ma na ovim prostorima. Eto, vašim čitaoci-
ma u tom smislu mogu preporučiti prijevod
uz izvjesno nepoznavanje sintakse i gramatike arapskog jezika. I posljednje knjige Propustio sam namaz, na
da stvar bude gora, kroz takve prijevode vidimo koliko zapravo kojoj sam radio kao koprevodilac, egipat-
skog autora Islama Džemala, a za koju se
ne poznajemo bosanski jezik i duh njegove rečenice.” pojavilo prilično zanimanje.”

76 25/6/2021 STAV