Page 32 - STAV broj 238

DRUŠTVO

što mu uveliko umanjuje naučnu, odno- “Izbjegao bih ponavljanje
sno filološku vrijednost, dok je višetomni naučnih reakcija, ne samo
Rječnik bosanskog jezika prije svega ute-
meljen na književnoj građi, pa je on prije mojih, na ovaj nenadani
svega rječnik bosanskog književnog jezika. pravopisni eksperiment i očiti
Hrvatski enciklopedijski rječnik objav-
ljen je u dva izdanja, 2002. i 2004. godine. nazadak u tretiranju i opisu
Ovakve višetomne rječnike zasad nemaju naše ortografske norme. Tu
ni srpski ni crnogorski jezik.
je riječ na žalost o razlozima
STAV: Šta je funkcija rječnika koji neki i elementima ideološke
nazivaju enciklopedijskim? Hoće li se u
njemu naći sve riječi bosanskog jezika podloge i još nekim drugim,
ili postoji selekcija? Kako rječnik treti- nauci nesvojstvenim
ra srbizme i kroatizme koji su u upotre-
bi i kod jednog broja govornika bosan- potezima i malverzacijama,
skog jezika? o čemu ovom prilikom ne
JAHIĆ: Ovaj Rječnik, istina, negdje je i
nekom prilikom, na prvim promocijama, želim govoriti”
prije desetak godina, više spontano nazvan
“enciklopedijskim”, mada tu postoje znatne o “srbizmima” i “kroatizmima”, Rječnik fonetske i leksičko-semantičke kvalitete i
rezerve u odnosu na takvo njegovo odre- precizno obavještava korisnika i upućuje ima svoje teritorijalno rasprostiranje, što
đenje, bar kod mene, kao autora, postoje. na riječi primjerene jezičkom osjećanju im daje elemente riječi koje nadvladava-
Ja sam u Predgovoru Rječnika objasnio izvornoga govornika bosanskog jezika, što ju lokalne i regionalne granice i smatraju
njegovu koncepciju i namjenu. Osnovni ne znači da se riječi tipične za naše srod- se leksičkim blagom jezika, u našem slu-
cilj moga Rječnika je što je moguće dublji ne susjedne jezike ne uzimaju u obzir, ali čaju bosanskog. Tako i navedeni samun
i širi zahvat u rječničko bogatstvo i sloje- se odrednicama kazuje kojim funkcional- ima svoju alternaciju somun, što odražava
vitost bosanskog jezika. Drugi cilj je da se nim stilovima one pripadaju i zbog čega naše jezičko bogatstvo, značenjske nijan-
predstavi što šira i raznovrsnija književna, ne pripadaju standardnom bosanskom se i finese, teritorijalne razlike i sl. Sve to
naučna i publicistička građa toga jezika, jeziku. Čak se posebno ukazuje i na riječi spada u jedan veliki rječnik jezika, jer je
u vidu primjera za njegove odrednice, od- netipične za bosanski jezik, koje upravo to njegovo bogatstvo i tu se ne radi o ama-
nosno boldirane riječi. Osim toga, cilj mi mediji iz raznoraznih razloga forsiraju i terski i laički shvaćenoj “pravilnosti” ili
je bio da predstavim i bosanski govorni nameću, time arogantno potcjenjujući je- “nepravilnosti”.
jezik, a posebno njegovu izuzetno bogatu zičku kulturu i osjećaj bosanskih govor-
frazeologiju, tako da se ovaj Rječnik može nika i otkrivajući svoju poluprofesional- STAV: Vaš Rječnik nije jedini rječnik bo-
smatrati i frazeološkim rječnikom. Sljedeći nost i upitnu kompetentnost i znanje, što sanskog jezika objavljen nakon Agresi-
moj cilj je da se ovim obuhvatnim rječni- je poseban problem, koji i sam Rječnik na je. Koliko su i jesu li oni u koliziji? Ima li
kom da i detaljan gramatički opis ogro- svoj način aktuelizira. narod sa svega nekoliko miliona govor-
mnoga broja jezičkih jedinica i da se time nika potrebu za više rječnika?
unese mnogo više jasnoće u standardizi- STAV: Kako se rječnik odnosi prema di- JAHIĆ: Jezik i s pola miliona govornika,
ranje bosanskog jezika. Prema tome, ovo jalektizmima? Naprimjer, ima li u njemu da ne kažemo i s manje govornika, ima
je i rječnik bosanskog standardnog jezika, mjesta za sarajevski lokalizam “samun” itekako potrebu za većim brojem rječni-
koji u principu rješava gotovo sve praktične i slične riječi lokalnog karaktera? ka. Prvo, naprosto zbog toga što su rječ-
dileme oko upotrebe toga jezika u javnoj JAHIĆ: Moramo najprije razbiti predra- nici po svojoj prirodi, zahvatu, namjeni,
komunikaciji. Dodatna njegova ambicija sudu o tome šta je dijalektizam i kakav je metodologiji i sl. različiti i što ih rade i
je u tom smislu da on bude napokon jedan karakter njegov u leksikografskom smislu autori nejednakih vokacija i kompetenci-
čvrst temelj i za izradu zajedničkog Pravo- kad su u pitanju lekseme, odnosno seman- ja. Drugo, leksika je praktički neiscrpna i
pisa bosanskog jezika, u kojem više neće tička strana riječi. Moj Rječnik je prepun “nesveobuhvatna”. Ona je najživlje tkivo
biti lutanja, variranja, polovičnih i nesi- “dijalektizama”, što ne znači da je on dija- svakog jezika, ona je u neprekidnoj dina-
gurnih rješenja, koja se nerijetko oglušuju lekatski rječnik. Pa otkuda onda to? Mnogi mici kvantitativnog i kvalitativnog razvoja
ne samo o govornu već i o viševjekovnu i mnogi od dosad smatranih dijalektizama i bogaćenja, pa, kako bi narod rekao, riječi-
pisanu tradiciji toga jezika. Zapravo, ovaj već poodavno su ušli u književnost i po- ma se nikad ne može “ukraj stati”. Nakon
Rječnik je temelj za izradu Pravopisnog odavno prestali biti dijalektizmi. Rječnik Agresije, kod nas su objavljena dva jedno-
rječnika bosanskog jezika, u sklopu Pra- obiluje riječima uz koje stoje odrednice tomna rječnika, ne računajući izdanja Isa-
vopisa bosanskog jezika, koji se već radi u npr. lok. (lokalizam) ili reg. (regionalizam). kovićevog Rječnika. Rječnik Instituta za
izvedbi Pravopisne komisije. Kad je riječ Ali svaka od tih riječi ima svoje unutarnje jezik vrlo je skromnog leksikografskog za-
hvata i dometa, dok je Rječnik bosanskog
“Nakon Agresije, kod nas su objavljena dva jednotomna rječnika, ne jezika Halilovića, Palića i Šehovićeve puno
obuhvatniji i leksikografski značajniji, ali
računajući izdanja Isakovićevog Rječnika. Rječnik Instituta za jezik je i to rječnik “zastao na pola puta”, poseb-
vrlo je skromnog leksikografskog zahvata i dometa, dok je Rječnik no nedorečen u smislu odsustva bilo kakve
bosanskog jezika Halilovića, Palića i Šehovićeve puno obuhvatniji i književne građe, mada je i građa ostalih
funkcionalnih stilova prilično skromna,
leksikografski značajniji, ali je i to rječnik ‘zastao na pola puta’” jer autori nisu imali snage ili namjere da
zađu u dublje slojeve bosanskog jezika kad

32 26/9/2019 STAV