Page 65 - STAV broj 211

“Pokušaćemo da ujednačimo kriteri- gledišta, veoma različitih početnih pola- medija, “Lokal press” i Asocijacija onlajn
jume u radu konkursnih komisija koje zišta. Mislim da je učinjen sjajan posao”, medija, smatra da se informiranju na je-
dodeljuju novac u ministarstvima, ali i rekao je Orizio. zicima nacionalnih manjina posljednjih
na lokalu. Ljudi će proći određene obu- On kaže da je vladavina prava su- godina nije posvećivala velika pažnja,
ke na šta konkretno da obrate pažnju pre ština transformacije i reforme i procesa što je prouzrokovalo čitav niz problema.
nego što donesu konačan predlog odluke modernizacije kroz koji Srbija prolazi i “Pitanje manjinskog informisanja i
organu javne vlasti koje projekte treba dodao da je OEBS od početka angažiran podsticanja interkulturalnosti putem me-
sufinansirati. Na kraju svake godine treba na pružanju pomoći Srbiji u toj oblasti. dija predstavljaju važna pitanja medijske
uraditi obaveznu evaluaciju svih proje- U nacrtu ovog teksta navodi se, između politike kojima bi država morala da po-
kata, odnosno da li je ispunjen osnovni ostalog, da predstavnici nacionalnih ma- sveti veću pažnju, te u tom smislu javni
cilj. Verujemo da je to način da rešimo njina u Srbiji nisu dovoljno zastupljeni medijski servisi moraju početi da dosledno
mnoge nesuglasice, a mi u Radnoj grupi na javnom servisu, Radio-televiziji Srbije poštuju zakon, a pre svega javni medijski
smo pokušali da zapušimo sve rupe, da (RTS), a nas je zanimalo kako će taj pro- servis na nacionalnom nivou, koji u svoj
ispravimo nedostatke, kako bi projektno blem biti riješen. program mora uvrstiti i program na ma-
sufinansiranje medija, koje se u Srbiji “Radio-televizija Vojvodine ima na njinskim jezicima, što je propisano i Za-
primenjuje od 2015. godine, ispunilo drugom programu najveći deo programa konom o javnim medijskim servisima”,
svrhu, u korist građana, ali i medija”, koji se odnosi na manjine, dok na RTS, navode u ovoj koaliciji.
kaže Stojanović za Stav. iako ima zakonsku obavezu da ima re- Oni smatraju da je povlačenje države
Šef Misije OEBS-a u Srbiji Andrea dakcije i priloge na manjinskim jezicima, iz medija neophodan preduvjet za osigu-
Orizio ocijenio je u intervjuu Novinskoj toga nema ili ima u tragovima, odnosno u ravanje nezavisnosti uređivačke politike
agenciji Beta da je Nacrt medijske stra- terminu u kome retko ko gleda TV. Oni medija. Međutim, predstavnica Sindi-
tegije veoma dobar tekst i da će njena se pravdaju time da moraju da prenose kata novinara Srbije u Radnoj grupi za
implementacija biti najvažniji i najteži skupštinska zasedanja, a mi smo predlo- izradu Nacrta medijske strategije Dra-
dio, ne samo u Srbiji nego svuda. žili da se oformi poseban skupštinski TV gana Čabarkapa smatra da u Srbiji treba
“Implementacija strategije će biti ključ- kanal, čime bi drugi kanal bio slobodan da postoje regionalni javni servisi, a ona
na, nju je potrebno iskoristiti kao sredstvo za sadržaje namenjene manjinama”, re- podržava i koncept javno-privatnog par-
za rad na svim medijskim aspektima ko- kao je predsjednik Radne grupe Dejan tnerstva u Politici, Večernjim novostima i
jima se treba pozabaviti u cilju stvaranja Stojanović. agenciji Tanjug.
zdravijeg medijskog okruženja. Uspeli Potpredsjednik Bošnjačkog nacional- “Mi tražimo da se medijska scena ure-
smo da stavimo sve potencijalne zainte- nog vijeća (BNV) Muhedin Fijuljanin di kao u Evropi, mi smo za javni interes.
resovane strane oko istog stola. To nije ocijenio je da je Nacrt medijske strategi- Regionalni javni servisi postoje svuda u
bilo lako, bilo je veoma različitih ideja i je neprimjeren i neprihvatljiv za pripad- Evropi i regionu, samo ne ovde, jer nije
nike manjinskih nacionalnih zajednica u interesu medijskih interesnih grupa.
i da se njime dodatno umanjuju njihova Država ne treba potpuno da se povuče
prava. On je istakao da je za pripadnike iz medija, a javno-privatno partnerstvo
manjinskih naroda ostvarenje prava na bi omogućilo opstanak Politike, Novosti i
informiranje na maternjem jeziku jedno Tanjuga, jer će u suprotnom, ako se drža-
od osnovnih identitetskih pitanja. va iz njih povuče, oni postati tabloidi”,
“Mediji su jedan od osnovnih meha- uvjerena je Čabarkapa.
nizama očuvanja i javne prezentacije na- S druge strane, izvršni direktor NVO
ših nacionalnih vrijednosti. Ne slažem “Transparentnosti Srbija” Nemanja Nena-
se s predloženim rješenjima u Nacrtu dić smatra da su javno-privatna partnerstva
strategije kojima se smanjuje nivo naših najgora i da se za njih ne treba zalagati.
već stečenih prava”, rekao je Fijuljanin. “Razumijem takve predloge, ali to je
On je ponovio zahtjev BNV za formi- nešto najgore, jer ona funkcionišu tako što
ranjem posebne redakcije na manjinskim privatni partner uzima dobit, ako je ima, a
jezicima na RTS-u, jer je nivo ostvarenja javni partner pokriva gubitke. Osim toga,
prava na informiranje bošnjačkog naroda, mogućnosti za kontrolu javno-privatnih
ali i pripadnika ostalih manjinskih zajed- partnerstava su mnogostruko manja od
nica, neadekvatan, posebno na području bilo kog drugog ugovornog aranžmana.
van Vojvodine. Poštenije je zalagati se za nacionalizaciju,
jer javno-privatna partnerstva nose najve-
JAVNO-PRIVATNA PARTNERSTVA NOSE ći rizik od korupcije”, rekao je Nenadić.
NAJVEĆI RIZIK OD KORUPCIJE On predlaže da bi odluke komisija
Osim Fijuljanina, oglasili su se pred- za sufinansiranje medijskih sadržaja tre-
stavnici i ostalih nacionalnih manjina u balo da budu što mjerljivije, naprimjer,
Srbiji, koji su također kritizirali ovaj do- kroz sistem bodovanja, kao kod javnih
kument, koji, kako tvrde, dovodi u pitanje nabavki. Finalnu verziju Nacrta medij-
prava koja su im garantirana Ustavom i ske strategije treba usvojiti Vlada Srbije,
Zakonom o nacionalnim savjetima. Koa- najvjerovatnije u drugoj polovini aprila
licija novinarskih i medijskih udruženja, ove godine. Nakon toga, bit će donesen
koju čine Nezavisno udruženje novinara Akcioni plan za provođenje ovog doku-
Srbije, Nezavisno društvo novinara Vojvo- menta, a tri godine kasnije i rekapitula-
dine, Asocijacija nezavisnih elektronskih cija ispunjenosti. n

STAV 21/3/2019 65