Page 63 - STAV broj 362

KRIVO SRASTANJE

Bio jednom jedan “Sanatorijum”
SLOVO O DR.

DRAGANU BUČIĆU

U potonjim godinama, navode isti izvori, kako je u okviru “Sanatorijuma”
imao lijepo uređen park, šetalište te klupe i stolove, iz Tuzle i okolice česti
“pacijenti” bili su bogataši, akšamlije, tadašnja tuzlanska elita, a nešto
kasnije i raspojasani komunistički vlastodršci, čime je altruistična Bučićeva
nakana počela gubiti svoju svrhovitost i smisao, pa je, priča se, sredinom
Piše:
Sadik IBRAHIMOVIĆ pedesetih godina prekinuo s ljekarskom praksom, a ključeve bolničkog
internata, svoje zadužbine, predao u ruke onih kojima su tjelesne naslade
bile važnije od pružanja medicinske skrbi siromašnim pacijentima.

itajući tekstove i komentare i stolovi, iz Tuzle i okolice česti “pacijen- Jedini, barem meni, znan tekst o
o nedavno preminulom dr. ti” bili su bogataši, akšamlije, tadašnja dr. Bučiću, pa kakav-takav, iz pera je
Dragoljubu Lazareviću, tuzlanska elita, a nešto kasnije i raspoja- tuzlanskog slikara i publiciste Ćazima
Čpukovniku, ljekaru u nekadašnjoj sani komunistički vlastodršci, čime je al- Sarajlića, objavljen u Oslobođenju fe-
Vojnoj bolnici u Sarajevu, a zatim, u truistična Bučićeva nakana počela gubiti bruara 1991. godine.
vrijeme Agresije, ljekaru u Bolnici Glavnog svoju svrhovitost i smisao, čega je daka- Sarajlić, koji se sjećao Bučića, bolnič-
štaba tzv. Vojske RS-a, čovjeku čijim ko bio svjestan, pa je, priča se, sredinom kog internata i hedonističke atmosfere
se likom i djelom u ovom tekstu neće pedesetih godina, neposredno pred po- u Kiseljaku tokom pedesetih i šezdese-
baviti, prisjetio sam se jednog u zaborav tapanje Sprečkog polja i izgradnje najve- tih godina, pored ostalog, piše:
potisnutog ljekara, također Srbijanca, će vještačke hidroakumulacije u Bosni i “(...) Sa sjetom se tog ‘Sanatorijuma’
Užičanina Dragana Bučića, koji se, ko Hercegovini jezera Modrac, prekinuo s sjećaju posljednji stari Tuzlaci, sinovi
bi sada znao uslijed kakvih životnih sil- ljekarskom praksom, a ključeve bolnič- bivših aga i begova, razmaženi trgovački
nica, početkom prošlog stoljeća obreo u kog internata, svoje zadužbine, predao u sinovi, već ostarjele tuzlanske ljepotice,
Tuzli, radio u tadašnjoj Općoj bolnici, ruke onih kojima su tjelesne naslade bile bivši hamali i furmani, danas preobra-
živio u kvartu Srpska varoš i mladalački važnije od pružanja medicinske skrbi si- ćeni bogatuni, kafedžije, pekari, šnaj-
zaneseno sanjario o podizanju bolničkog romašnim pacijentima. deri, frizeri i slastičari, čaršijska djeca,
internata, svoje zadužbine, s dobrohot- No, vratimo se malo unazad. Naime, očevi, maćehe...
nom nakanom da se u ovoj medicinskoj godine 1925. dr. Bučić, a što opet dosta Nestalo je one škripe na modroze-
ustanovi, osim imućnih ljudi od kojih govori o širini njegove ličnosti, o svom lenoj verandi Bučićevog zdanja, ne-
je ostvarivao prihod, besplatno liječe si- trošku i pod neposrednim urednikova- stalo je cvrkuta ševe, ali i cvrkuta dvo-
romašni žitelji Kiseljaka i okolnih sela, njem, pokreće dva lista pod nazivima: je zaljubljenih i njihovog uzajamnog:
pripadnici svih konfesija. Rad i Sredina. ‘Volim te’, nestala je ona pjesma, tiha,
I uspio je. Nedaleko od Tuzle, u nase- Nažalost, nisam imao priliku iščita- umilna, topla i bolna, nestao je onaj
lju Kiseljak, na jednoj od blagih uzvišica vati ove listove, a oni koji jesu vele da su dert prosipan sa struna posljednjeg ki-
ponad Sprečkog polja, ispod koje je kri- oba lista ustvari bili časopisi, koncipira- seljačkog sazlije.
vudala tada bistra i zdrava rijeka Spreča, ni po mjeri i ukusu njenog osnivača, te Potopljen je i onaj zdenac ljekovi-
dr. Bučić podiže neveliko, ali lijepo bol- da je dr. Bučić pokretanjem ovih časopisa te vode. Potopio ga je Modrac, garav i
ničko zdanje, koje će u narodu dobiti ime u biti pokušao probiti se u svijet iz pro- ružan. Zna se da ga je, uporedo sa ‘Sa-
“Sanatorijum” i u kojem su se, pričali su vincijalne učmalosti, međutim, vrijeme natorijumom’, podigao doktor Dragan
stari Tuzlaci, zaista liječili siromašni i će pokazati, bezuspješno. Bučić. Neko to naziva hajrom, neko za-
obespravljeni ljudi, ali i oni (čitaj: boga- Časopisi će ubrzo biti ugašeni, a mnogo dužbinom, a drugi nikako do česmom.”
taši) čija hospitalizacija nije bila nužna, godina poslije, krajem šezdesetih, kada dr. Na kraju ovog lošeg teksta (pisao je
a što, opet vele, dr. Bučiću nikad nije za- Bučića više nije bilo, i njegov će bolnič- o svemu, a najmanje o dr. Bučiću), Sa-
smetalo te je i takve pacijente primao i ki internat tadašnja rigidna vlast sravni- rajlić, ipak, lucidno zaključuje:
medicinski zbrinjavao. ti sa zemljom. “Uskoro će izdahnuti i ovo stoljeće,
U potonjim godinama, navode isti Inače, o njemu nisam mnogo doznao. a Tuzla već više od pet decenija nije do-
izvori, kako je u okviru “Sanatorijuma” Tek ponešto iz priča starih Tuzlaka, štu- bila svoj obnovljeni Rad, a izgleda nije
imao lijepo uređen park, šetalište te klupe rih, površnih, katkad i kontradiktornih. postala ni Sredina.” n

STAV 11/2/2022 63