Page 60 - STAV broj 387
P. 60

DRUŠTVO



         “Prijedorska matura”, trideset godina kasnije

          NESREĆA BOSNE JESTE




          ŠTO JOJ JE RAT UVIJEK





          AKTUELNA TEMA




                                            Posljednjeg dana jula u Kozarcu je održana promocija knjige

                                            Prijedorska matura autora Mirnesa Omerovića, talentiranog
         Piše: Amila MEMIĆ                  osamnaestogodišnjaka. Promotori knjige bili su dr. Jasmin Medić,
                                            saradnik u Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu, i Emina
                                            Ademović, predstavnica Komisije bijelih traka sa sjedištem u Ženevi.


                 rijedorska matura zbirka je pjesama   i boriti se da nikada ne                   od vas. Trideset go-
                 posvećena ubijenoj djeci Prijedora.   zamre kultura sjećanja,                    dina nakon zločina
                 U zbirci se nalazi po jedna pjesma   te da se svakodnevno                        neka djeca još uvi-
          Pza svako od 102 ubijene djece u   napominjemo zašto to                                jek nisu ekshumi-
          ratu. Autor zbirke jeste Mirnes Omerović.   radimo. Moramo bo-                         rana. Nesumnjivo
          Kaže kako ideja o Prijedorskoj maturi nije   lje paziti i na Prijedor,                 je tačno da bi naša
          izvorno njegova. Naime, profesorica histo-  Srebrenicu, Foču, Go-                      sredina, naš narod,
          rije u njegovoj školi svake godine obilježa-  ražde i ostala mjesta.                   naše društvo, naša
          va Dan bijelih traka s maturantima. Kada   Samo u tome leži naš                        država i, mogu slo-
          je Mirnes bio prvi razred Gimnazije, pro-  opstanak, moramo se                         bodno reći, cijeli svi-
          fesorica je zatražila od njega da napiše de-  fokusirati na teme za                   jet bili bolje mjesto
          setak pjesama za ubijenu djecu Prijedora.   koje mnogi nažalost                       da su ostali živi”, kaže
          Mirnes je odlučio da napiše ne 10, već 102   kažu kada ih spo-                        Medić.
          pjesme, za svako dijete po jednu i tako se   menemo: ‘Pa već je                          Medić ističe ko-
          rodila Prijedorska matura.        prošlo trideset go-                                 liko je važno da mlad
            Omerović kaže kako mu je ogromna čast   dina od toga, haj-                          ljudi pišu na ovu i slič-
          što je Prijedorska matura konačno stigla u   demo se odmaći.’                         ne teme. Kaže kako
          svoj Prijedor, što je njegova zbirka došla na   Ne, ne možemo                        uvijek treba imati na
          mjesto odakle je i crpio motiv za pisanjem.   se odmaći zato                         umu da bi oni koji su
          Kaže da se, također, u njemu budi gorčina   što je Bosna i                           počinili zlo i koji nam
          i tuga što je uopće morao pisati o tome, što   Hercegovina                           zlo i dalje žele ujedno
          je Prijedor bio u središtu historijskih doga-  svakih pedeset                        žele da mi šutimo i ne
          đaja nakon kojih je bio ponukan da napiše   godina na udaru od                       govorimo o počinje-
          ovakvu knjigu.                    genocida. Jedini izlaz od toga je da mi gra-       nom. Ako mladi lju-
            “Mene najviše raduje što sam postigao   dimo sebe, da gradimo ovu državu.”  di, dodaje, ne   budu nastavili širiti isti-
          svoj cilj, ono što je cilj i objavljivanja ove   Kozarčanin Jasmin Medić, jedan od pro-  nu, zlo će pobijediti, a to se ne smije dozvoliti.
          knjige. Ljud čitaju Prijedorsku maturu i oni   motora knjige, kaže kako je u ovakvim pri-  “Mirnes Omerović je osamnaestogo-
          koji je pročitaju uglavnom mi se jave s poru-  likama uvijek teško birati riječi. “Ako ćemo   dišnjak i neko koga lično doživljavam kao
          kom: ‘Nisam mogao vjerovati’ ili ‘Na svakoj   uzeti neku rečenicu koja ponajbolje opisuje   pravo osvježenje na književnoj sceni i on
          stranici sam plakala’. Ova knjiga ne pogađa   zlo koje je zadesilo prijedorsku djecu i ma-  je i naš odgovor svakome ko misli da se
          samo one koji su preživjeli rat, koji osjete te   loljetnike, onda je to, nesumnjivo, svjedo-  mladi neće interesirati za našu prošlost. U
          pjesme, već i one koji dolaze, one kakva je   čenje našeg Sudbina Musića s posljednjeg   vremenu kada prijedorska vlast ne dozvo-
          moja generacija”, priča Omerović za Stav.  školskog časa 1992. godine. Musić je ispri-  ljava izgradnju spomen-obilježja ubijenoj
            Kaže i kako se moramo boriti za svoju   čao: ‘Nakon posljednjeg zvona, skraćene   djeci, Omerovićeva knjiga svojevrsni je
          državu, za Bosnu i Hercegovinu, jer druge   školske godine, profesor nam se okrenuo i   spomenik. Dakle, koliko god neka vlast
          nemamo. Kaže kako je lahko otići u već ure-  svečano pozdravio riječima: Vidimo se sljede-  bude prikrivala zločine, imat će odgovo-
          đen državni sistem, ali treba ostati ovdje i po-  će godine!, nakon nekoliko sekundi okrenuo   re ove vrste i to je posebna vrijednost ove
          kušati ovdje graditi život. “Moramo ostajati   se meni u prvoj klupi i dodao: Ali ko preživi   zbirke”, kaže Medić.



         60  5/8/2022 STAV
   55   56   57   58   59   60   61   62   63   64   65