Page 46 - STAV broj 433 - 434
P. 46

DRUŠTVO



              Piše: Jasmin GROŠIĆ


                     tanovnici KulenVakufa i okolnih
                     sela različitim sadržajima i mani-
                     festacijama već punih 27 godina
              Ssvakog juna prisjećaju se jednog
              od najtežih i najbolnijih perioda njihove
              cjelokupne historije. Ovih dana navrši-
              la se trideset i jedna godina od progona i
              stradanja Bošnjaka ovoga kraja. U detalj-
              no isplaniranom i pripremljenom napa-
              du velikosrpskih agresorskih snaga na ovo
              područje 10. juna 1992. godine, uoči Kur-
              ban-bajrama, protjerano je i pobijeno cje-
              lokupno bošnjačko stanovništvo Ljutočke
              doline, a sva njihova imovina razgrabljena
              i uništena. Više stotina Bošnjaka bespravno
              je bilo zatočeno u logore u kojima su pretr-
              pjeli najstrašnija mučenja. Ubijeno je više
              od tri stotine muškaraca, uglavnom mlađe
              životne dobi, a među stradalima je bio i ne-
              mali broj staraca i djece.
                 Kako bi se sačuvalo sjećanje na tragediju
              stanovnika Ljutočke doline, svake godine
              u junu organizira se kulturna manifestaci-
              ja pod nazivom “Ljutočka dolino, nikad
              ne zaboravi”, čiji je najposjećeniji dio me-
              morijalni marš pod nazivom “Putem stra-
              danja i spasa”.
                 Pješačku rutu dužine trinaest kilometa-
              ra – od Orašca, preko visoravni Radolja, do
              Štrbačkog buka – ove godine prepješačilo je
              više od 450 učesnika, uglavnom iz krajiških,
              ali i iz drugih gradova Bosne i Hercegovine.
              Među učesnicima marša svake godine mo-
              žemo primijetiti invalide bez ruku i nogu
              koji, bez obzira na razne teškoće, žele odati
              počast stradalim žrtvama Ljutočke doline.
              Ove godine posebnu pažnju zadobio je Ni-
              svet Dizdarević zvani Rambo iz Cazina, koji  Od Pariza do Srebrenice
              je odlučio da u spomen na žrtve Srebrenice,
              ali i drugih bosanskohercegovačkih grado-
              va, prepješači rutu od Pariza do Srebreni-  RAMBO S “LJILJANKOM”
              ce u dužini od približno 1.850 kilometara.
              Kompletan dosadašnji put Dizdarević je
              prepješačio noseći omiljenu bosanskoher-  PREPJEŠAČIO VIŠE OD
              cegovačku zastavu zvanu “Ljiljanku”.
                 Prije nekoliko dana Nisvet se obreo u   1.500 KILOMETARA
              Unsko-sanskom kantonu, gdje je odlučio
              da obiđe važna mjesta vezana za herojsku
              borbu bošnjačkog naroda za svoj opstanak.  Nisvet Dizdarević Rambo rodio se u Slunju, u Hrvatskoj, gdje je s
              Stoga je u subotu 17. juna učešće uzeo u pje-
              šačkom maršu “Putem stradanja i spasa”,   porodicom živio do izbijanja velikosrpske agresije na Hrvatsku, kada
              što smo iskoristili da se pobliže upoznamo   doseljava u Šturlić, rodni kraj njegovih roditelja. U odbrambeno-
              s ovim zanimljivim Krajišnikom.
                 Nisvet Dizdarević Rambo rodio se u  oslobodilačkom ratu bio je pripadnik 501. slavne bihaćke brigade,
              Slunju, u Republici Hrvatskoj, gdje je s   u čijim je redovima bio teško ranjavan.
              porodicom živio do izbijanja velikosrp-
              ske agresije na Hrvatsku, kada doseljava u
              Šturlić, rodni kraj njegovih roditelja. U od-  i na svoj način radi na promociji svoje do-  do Potočara. Na ovakav način želim dati svoj
              brambeno-oslobodilačkom ratu bio je pri-  movine i širenju istine o agresiji na Bosnu   doprinos u čuvanju istine o Agresiji na našu
              padnik 501. slavne bihaćke brigade, u čijim   i Hercegovinu i genocidu nad Bošnjacima.   zemlju i odati počast svim stradalim žrtvama
              je redovima bio teško ranjavan. Pored svo-  “Iz poštovanja prema žrtvama Genocida,   genocida. Smatram da genocid nije bio samo
              jih svakodnevnih obaveza, Nisvet aktivno   svake godine idem na Marš mira od Nezuka   u Srebrenici, nego i u drugim gradovima


              46  23/6/2023 STAV
   41   42   43   44   45   46   47   48   49   50   51