Page 43 - STAV broj 433 - 434

Dr. Karić svjedoči da se kroz svoje vi- “Hadž 1994. godine bio je jedan od
šegodišnje istraživanje povezala s autorima ključnih i simbolički značajnih događaja
koji su pisali o hadžu iz drugih dijelova u novijoj bošnjačkoj historiji. Hodočašće
muslimanskog svijeta, čime je proširi- koje je finansirala Kraljevina Saudijska
la svoja saznanja o ogromnom utjecaju Arabija i koje je okupilo veliki broj ra-
hadža na kulture i društva širom svijeta. njenih boraca stavilo je Bosnu u centar
Poseban segment njenog istraživanja bio pažnje muslimanske javnosti, te proizve-
je da dokuči izazove očuvanje duhovnosti lo nekoliko hodočasnih putopisa i repor-
onih muslimanskih zajednica koje su se taža. Ono što je posebno zanimljivo jeste
nalazile u otežanim okolnostima, kao što centralnost bosanskoga muslimanskoga
su Bošnjaci unutar Jugoslavije, kroz pre- ranjenoga tijela u tim opisima: gubitak
poznavanje mehanizama koji drže ljude udova se poistovjećuje sa svjedočenjem
uz vjeru gdje se hadž prepoznaje kao je- vjere, a Bošnjaci se ističu kao narod koji
dan od najvažnijih elemenata. je dokazao svoju žrtvu za islam. Hadž
Njena knjiga ispunjena je inspirativnim i sveta mjesta u kontekstu tih putopisa
pričama o hadžijama koje su putovale u postaju još jedna arena gdje se pokazuje
izuzetno teškim okolnostima. Na korica- posebnost bosanskih muslimana naspram
ma njene knjige je ilustracija priče o dvije muslimana koji nisu morali da svojim ti-
žene koje su otišle na hadž 1981. godine jelima dokazuju vjeru”, smatra dr. Karić.
automobilom iz Jugoslavije. Jedna je bila
domaćica, a druga računovođa. Živjeli su HADŽ I POLITIKA
vrlo prosječnim životom, ali njihova du- Hadž je od svog uspostavljanja od Ibra-
hovnost i hrabrost ih je odvela na hadž. Kao što su Meka i Medina bile mjesta hima, a. s., imao jasnu političku i diplo-
Njihovi muževi nisu imali vozačku pa su gdje se širila istina o Agresiji i Genocidu matsku implikaciju koja se u 20. stoljeću
one vozile do Meke zahvaljujući međuna- nad Bošnjacima, tako i kroz zapise naših dodatno pojačala.
rodnoj vozačkoj dozvoli. Na tom putovanju hadžija možemo pratiti solidarnost umeta “Nakon Drugog svjetskog rata, bilo
su posjetili Damask, Ankaru i Istanbul, za stradanja muslimana u Grškoj, Indo- je nekoliko hodočasnih/državnih posjeta
gdje su potražili rodbinu koja je bila pri- neziji... Sastavni dio hadža jeste putova- putem kojih je socijalistička vlast nastoja-
morana na iseljavanje početkom 20. sto- nje sa svim izazovima koje ono nosi kao la ne samo da poboljša svoju reputaciju u
ljeća nakon raspada Osmanskog Carstva. i ogromnim mogućnostima za posjetama muslimanskom svijetu, već također da suz-
Ono što je posebnost materijala koje značajnim destinacijama na rutama hadža bije propagandu iseljenika koji su živjeli
je dr. Karić obradila ogromna je iskrenost koje imaju duhovnu vrijednost kao što su rasuti po Bliskom Istoku, te da pošalje sli-
autora u njihovim duhovnim iskustvima, posjete mezarovima i turbetima učenjaka ku benevolentne vlasti lokalnoj publici u
očekivanjima i impresijama, što je rjeđe i evlija u Anadoliji, Šamu, Egiptu... Jugoslaviji. Takve vrste političkih hadžskih
zastupljeno u općim vjerskim tekstovima. Takva vrsta pobožnosti danas je u ve- delegacija nisu bile rijetkost – poznate su
Autorica ističe da je pisanje o hodočasnoj likoj mjeri neprepoznatljiva prosječnom hodočasne delegacije Japana i Španije u
literaturi nezavršen posao, zato što pri- modernom vjerniku iz više razloga. Ka- međuratnom i postratnom periodu koje
vrženost i posvećenost svetim mjestima rić uviđa da su bošnjački putopisci kao su za cilj imale uspostavljanje političkih
nikada ne prestaje, a ona se svjedoči kroz što je Jusuf Livnjak i Mustafa Muhlisija i ekonomskih veza s muslimanskim svi-
nova pisanja. Također, arhivska građa i zijaretili i opisivali brojna mjesta duhov- jetom. Nije moguće tačno utvrditi koliki
dalje nije do kraja iscrpljena. nosti, što nam otkriva da su naši preci či- je uspjeh ovih delegacija bio, ali činjenica
tali relevantnu literaturu svoga vremena, je da su autori – vođe ili sudionici puta
HADŽ KAO MEDIJ ali su preferirali fizički susret sa svetim – nama ostavili vrijedne putopise koji ne
Značajan dio knjige posvećen je pro- prostorima. Pored zijareta, putovanje je govore samo o promociji Jugoslavije, već
mjeni forme diskursa o hadžu, te šta to značilo i prolazak kroz “obični” prostor, i opisu jednog jedinstvenog perioda u ko-
znači za samo poimanje hodočašća u ra- u kojem su hadžije gladovale ili bile site, jem se pojavljuju i pitanja odnosa prema
zličitim periodima i okolnostima. Na dis- tražile vodu i kupovale voće i povrće. Kroz prošlosti, modernosti i sekularnosti”, po-
kurs o hadžu značajno je utjecala evolu- tu interakciju gradio se poseban odnos za jašnjava dr. Karić.
cija medija, od štampe preko fotografije ljudima i mjestima, a za takva iskustva Hadž je bio jedinstvena prilika ob-
pa do interneta, što je sa sobom donijelo uskraćeni su hodočasnici novijih genera- navljanja veza s bošnjačkim iseljenicima
popularizaciju hadža, ali i dijelom uma- cija, što zbog razvoja saobraćaja, što zbog u Turskoj i arapskom svijetu. Također,
njilo njegovu sakralnost. ratnih okolnosti u Šamu. hadž je bio i ostao velika inspiracija za
Uprkos burnim ratnim i političkim Zdravlje je jedan od tri glavna pre- književnike kao što su Džumhur, Ibriši-
okolnostima, kontinuitet duhovnosti duslova za obavljanje hadža, zbog čega je mović, Taljić...
Bošnjaka kroz hadž kao vezivno tkivo s zdravstveno stanje i tijelo hadžije u foku- “Hadž postaje prilika za refleksiju o
muslimanskim svijetom se očuvao. Period su, kao i tjelesna ekspresija emocija u toku pitanjima koja tište moderne muslimane:
dekadencije umeta, odnosno kolonijaliz- samog hadža i nakon povratka. Autorica koji je smisao ovog rituala; koja su njegova
ma, Bošnjaci su iskusili upravo na hadžu ističe posebnost hadža Bošnjaka koji su u osnovna značenja; i, možda najčešće, kako
i na svojoj koži. S druge strane, hadž je toku Agresije izgubili dijelove tijela kroz iskoristiti potencijal ovog hodočašća? Bo-
uvijek bio i ostao mjesto godišnjeg susre- njihov tavaf oko Kabe i divljenje drugih sanski muslimani u ovome svakako nisu
ta muslimana i razmjene ideja, mišljenja muslimana. Hadž je tokom 90-tih godina bili usamljeni: prisjetimo se autora poput
i stavova. Jednim dijelom hadž je bio i u ratnim i postratnim okolnostima imao Alija Shariatija i Jalala Al-e-Ahmada, kao
medij za prijenos ideja obnoviteljskih poseban značaj za Bošnjake te je instituci- i Malcolma X, koji su nastojali razumje-
antikolonijalnih pokreta i drugih utje- ja hadža doprinijela nacionalnom jačanju ti hadž i podariti mu značenje u okviru
caja u kulturi. i vjerskom buđenju Bošnjaka. modernoga doba”, ističe dr. Karić. n

43
STAV 23/6/2023 43
/
6
2
23
0
V
TA
S
/
23