Page 44 - STAV broj 433 - 434

DRUŠTVO
DRUŠTVO
DRUŠTVO

Jezički savjeti dr. sc. Alena Kalajdžije (40. dio)
POD HOMOROM,

JAHOROM I LIJESKOM

Piše: Alen KALAJDŽIJA

Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik Instituta za
jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je obavljao i
funkciju direktora u dvama mandatima. Njegova područja
zanimanja jesu lingvistika i historija jezika. Do sada je
ukupno objavio 72 rada, uključujući izvorne naučne članke,
stručne radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao na
54 domaće i međunarodne naučne i stručne konferencije,
simpozija i okrugla stola, od čega su 25 učestvovanja
od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika. Učestvovao
je na više od 60 stručnih tribina i promocija izdanja iz
oblasti bosnistike. Urednik je više od 20 izdanja Instituta
za jezik, od čega je u 14 izdanja bilo od izbora u zvanje
višeg naučnog saradnika, te je bio recenzent niza različitih
naučnih i stručnih djela iz oblasti bosnistike.

JEZIČKA TORTA OD LJELJAKA, LJEŠNIKA, REŠNJIKA I LJEŠNJAKA

Teško je naći bilo koji prehrambeni proizvod u čijem je sastavu kraj. Postoji u narodnom idiomu jedna leksema kojom se označa-
plod lijeske a da se ne navede da je u sastojcima – lješnjak. Zašto va ista realija, isti plod, a to je ljeljak, kojeg gotovo uopće nema u
samo i jedino lješnjak i ko je odredio taj oblik kao najreferentniji? bilo kojoj vrsti društvenog diskursa, ali je očiti leksički dijalektizam,
Ko se bavio narodnim govorima, poznato mu je da je ovaj oblik go- odakle postoji opravdana bojazan da sada mlađe populacije uopće
tovo potpuno marginalan u odnosu na neke druge, što naravno ne ne znaju za ovu riječ, iako rezultati dijalektoloških istraživanja po-
znači da se neće upotrebljavati. Upravo zato, na osnovu rezultata tvrđuju njegovu izrazitu frekventnosti. Ako se tome doda činjenica
dijalektoloških istraživanja u Bosni i Hercegovini koja su izvršena da postoji prezime Ljeljak, to može navesti na mogući zaključak
od 1975. do 1986. godine na 226 punktova, dobija se nešto ja- da je taj oblik vjerovatno stariji od drugih, ali se od takvog pro-
snija slika stanja, bez obzira čak i na to što u to doba sve snažnije suđivanja treba ograditi dok se u književnojezičkoj praksi starijeg
djeluje sh. standardizacija s dominantnijom s-varijantom. Pa ipak, doba to pitanje ne utvrdi. Moguće je, zato, da ljeljak i njegovi drugi
ako se pogleda presjek stanja u vezi s upotrebom oblika za ozna- izrazi pokazuju narodni neologizam u kojem se osnova lijesk- krnji
ku ploda lijeske, jasno se vidi da u narodnim govorima dominiraju pod utjecajem sufi ksalnih formanata: -l-j-(a)-k-, dajući lijeskljak >
oblici lješnik i ljeljak, s mogućim varijacijama, a tek potom lješnjak lijesljak > ljeljak, što je, međutim, sporno sa stanovišta utvrđiva-
i jedan posebno zanimljiv i raritetan oblik rešnik ili rešnjik odno- nja porijekla zbog nepravilnosti promjena. Zbog toga, proizlazi da
sno rašnik ili rašnjik. Inače, oblici lješnjak i lješnik sinonimni su po je samo dio korijenske osnove lije- učestvovao u tvorbi, dobivši
porijeklu jer se izvode iz osnove lijesk-, na koju se „samo“ dodaju navedene sufi ksalne elemente. Treba još dodati da ljeljak u nekim
različiti sufi ksi, koji se odnose na plod navedene biljke. Dakle, lije- područjima može značiti i neobrani plod s lijeske, ali to nije opća
sk-n-j-ak- ili lijesk-n-ik-, u kojima je po zakonu gubljenja suglasni- zakonomjernost. A leksički oblik rešnjik ili rašnjik, kao i mogući slični
ka ispalo fi nalno -k- iz osnove, a kasnije, nakon jotovanja -n- i -j-, oblici, imaju vezu s imenicom resa i glagolom resati, što se odnosi
koji su dali -nj-, dolazi do jednačenja po mjestu tvorbe pa -s- daje na vrijeme kada se plod lijeske oplođuje na svoj specifi čan način,
-š-, dajući na kraju oblik lješnjak, dok je lješnik prošao kroz malo tako da osnova res- odnosno ras- dobija spomenute sufi kse da-
drukčije faze promjene. Dakle, moguće je supostojanje obaju obli- jući navedene oblike. Zato, dotada, kada bismo se vratili makar na
ka, ali bi se u bosanskoj praksi trebala dati prednost obliku lješnik lješnik, a da ljeljak ne spominjem jer se on i danas, srećom, čuva
jer je rasprostranjeniji, makar prema onome što pokazuju ozbiljna u narodnim govorima, čuvajući status leksičkog dijalektizma, bilo
dijalektološka istraživanja, iako u savremenom govoru ne manjka bi super, jer nametnuti i samonametnuti jezički kolonijalizam nema
i lješnjaka koji su znatnije dostavljeni jezičkim uvozom. No, tu nije kraja i uzimat će danak u leksici.

4 4 23 / 6 / 2 0 23 S TA V
44 23/6/2023 STAV