Page 66 - STAV broj 379

DRUŠTVO

vodiše pored Staniše te mu on svom sili- pobuni ili i riječ izusti protiv njenog vla- te su zbog toga na narod bačeni nesnošljivi
nom svoga prezira pljunu u lice. Još ga je danja, potopiti cijeli kraj, od Stambolčića porezi i daće, a sve poslove oko izgradnje
uspio upitati koliko su ga Turci platili, do Hrenovice. Smedereva, kazuje se, vodio je brat njegove
ali od vriske janjičara koji su sada stajali Legenda kaže da je prokleta Jerina sa- supruge, Grk, pa otud svu krivicu za svoje
na bedemima, umjesto njegovih vojnika, gradila i tvrđavu na Bulozima kod sela Odi- patnje narod baci na Jerinu i prokle je za
i svaki u ruci držao zapaljenu smreku, đeda. Za izgradnju tog grada svaka muška sva vremena. A njoj, Irini, činjaše se kao
nije čuo odgovora. Po tim vatrama i toj glava morala je dati tri litre zlata. Kažu da da se sve ponavlja, jer se i njen muž Đu-
paljevini ovo mjesto dobi naziv Pale, da je silno zlato ostalo pod zemljom i da onaj rađ u borbi protiv ujaka Stefana osloni na
ih vječito opominje na izdajnika Stanišu. ko ima neiskvareno oko, koje nisu dotica- Osmanlije, kao nekoć njen pradjed, i kćer
Njemu sultan kao nagradu darova Čelinu li uroci i čije misli nije milovalo zlo, dođe Maru udade za Murata II. Đurđa zamijeni
i još jedno selo podno Trebevića, Dovliće, li ovamo uoči Blagovijesti, kada se nebo sin Lazar, ali taj umrije nakon dvije go-
koje ime dobi jer Osmanlije na tom mje- tri puta otvara, vidjet će kako iz zemlje dine. Pošto ne ostavi iza sebe muškog po-
stu učiniše pobjedonosnu dovu. Ali Bog bi izbija modar plamen. To progovara dav- tomstva, Lazareva supruga Jelena Paleolog
pravedan. On vrati milo za drago Staniši i no zakopano blago, ono se javlja da iskuša dogovori s bosanskim kraljem Tomašem
navrati đavola da mu ponese imetak. Otad probrane, pa ko mu odoli, cijelog će mu da njihovu najstariju kćer Jelenu udaju za
ostadoše njegovi potomci gola sirotinja i života gorjeti svjetlost i neće mu dati da njegovog sina Stjepana, posljednjeg bosan-
narod ih prozva Golići. Eno ih u Čelini, skrene s puta istine i pravde, ne odoli li, skog kralja i posljednjeg srpskog despota.
krepaju od gladi. jao se njemu, niko ne zna šta ga čeka. Na Izuzev predanja i narodnih priča, pro-
ovo predanje nadovezuje se priča kako su kleta Jerina mogla je u Bosni biti samo u
PROKLETA JERINA za vrijeme Omer-paše Latasa nekakvi zna- ljeto 1459. godine. Ime Jerina Branković
Sasvim zanemarujući Pavloviće, narod- tiželjni izletnici nabili top zaostao u tvrđa- pojavljuje se na spisku osoba koje su te
na predanja pripisuju paljansku Gradinu vi, a kada je eksplodirao, izbaci iz zemlje godine izjahale na kapije Smedereva u
prokletoj Jerini. Kazivahu da ona nekada ćup dukata i rasuše se po cijelim Palama. pratnji Stjepana Tomaševića, koji grad
davno ozida ovaj grad, kao što je zidala i Prokletu Jerinu iz narodnih predanja predade Osmanlijama, i njegove supruge
Smederevo, i da poslije godinama vladaše historija predstavi u liku Mare Branković, Jelene, koja je imala tek četrnaest godina
ovim krajem. Kazuju da je bila nezasita. bake bosanske kraljice Mare. O njoj se piše i koju narod bosanski prozva Mara. Ako je
Svakog dana birala je drugog ljubavnika, da je rođena pod imenom Irina, u poznatoj to bila ona, a ne sestra kraljice Mare, onda
po cijelu noć ga iscrpljivala i čula se vriska, grčkoj porodici Kantakuzin, koju proslavi je samo prošla sjeveroistočnim bosanskim
a ujutro sluge ga iznosiše obezglavljenog. Jovan VI, njen pradjed, kada se uz pomoć trokutom. Poznato je da se kraljica Mara
Zato su, kada bi se u nekom selu pojavili Osmanlija pope na bizantijski prijestol, a rastala s majkom čim su pregazili Drinu,
stražari s crnim zastavama na kopljima, kao zalog savezništvu udade kćer Teodoru te, noseći mošti svetog Luke, koje njen djed
svi bježali i sakrivali stasale muškarce po za sultana Orhana, sina Osmanova. Bila je kupi od Osmanlija, produžila sa supru-
pećinama, da ih ne vode Jerini u krevet. supruga srpskog despota Đurđa Branko- gom i njegovim stricem prema Bobovcu,
Vladala je surovo, ukivajući ljudima strah vića prozvanog Smederevac, jer je nakon a Jelena Paleolog i njena svita krenuše na
u kosti. Izgradila je veliku beraču na Prači gubitka Beograda dao izgraditi novu pred- sjever, pregaziše Savu i skrasiše se u zem-
i prijetila da će, samo ako se ko drzne pa se stojnicu na Dunavu, i to u kratkom roku, lji njenih predaka. Ali, po svoj prilici, ni
od te bajke nema ništa. Mnogi historičari
Kao i u tolikim drugim primjerima, ne bi Osmanlije ni tvrde da je prokleta Jerina u vrijeme pre-
osvojile Gradinu da se ne nađe izdajnik. Umjesto pogrbljene daje Smedereva već drugu godinu bila s
onu stranu života. Kazuje se da se nakon
starice, koja savjetovaše sultana da zabereči cjevovode smrti muža Đurđa zamonašila i da je umr-
kojima se grad snabdijeva vodom, ovdje se pojavljuje la u Rudniku kao monahinja. Oni koji joj
ni u grobu ne dadoše mira pričaju da ju je
muškarac, i to mladić. Narodni bijes prema ovom izdajniku otrovao sin Lazar, otac bosanske kraljice
Mare, i to tako što joj salatu, umjesto sir-
bijaše toliki da nije popuštao stoljećima. ćetom, poprska smrtonosnim otrovom. n

66 10/6/2022 STAV