Page 63 - STAV broj 379

Cumavića i Nuriju Pozderca. Beogradski
dnevnik njemačke orijentacije ‘Vreme’ po-
slao je mene kao dopisnika na taj kongres.
Tu sam bio stalno u društvu s merhum Uze-
iragom, pa sam imao prilike izbliza vidjeti
njegovu pronicavost i duhovitost, kojoj je
nedostajalo samo poznavanje kako svjetskih
jezika tako i svog materinskog, hrvatskog.
Donosim ovdje faksimile njegova govora,
što ga je sam sastavio na lađi ‘Princesa Olga’,
na kojoj smo putovali od 1. do 5. oktobra iz
Splita preko Pireja do Aleksandrije.
Iz njega se vidi, šta je htio reći i napisa-
ti, pa mu je onda Cumavić sastavio govor,
koji je dobio od mene i konačnu redakciju,
a koji je i održao prvi dan kongresa u Kairu.
7. listopada u dvorani Al Lutfullah: ‘Mi mu- Mehmed Spaho i Nurija
slimani Kraljevine Jugoslavije, koji smo u Pozderac, Tešanj 1935.
Evropi najudaljeniji od kolijevke uzvišenog
islama, pratimo sve događaje u islamskom svi- jer nismo mogli u Sarajevu razmijeniti di- kad bi je odvojio na stranu, riječima: ‘Ova
jetu, a naročito one, koji se u zadnje vrijeme nare u misirske funte. Daje on činovniku na je dobra.’ Poslije kad god je došao u Ca-
događaju u Palestini. Radi toga smo i došli šalteru englesku funtu, da naplati poštari- rigrad i ušao u prvi antikadžijski dućan,
ovamo, prevalivši golem put, da bismo svi nu, a ovaj je vraća i traži egipatsku. Uzeiraga istrčao bi trgovac i počeo dozivati druge
zajedno potražili načina, da se olakša stanje planu na poštara: ‘Što ih ne istjerate, kad im trgovce svoga esnafa: ‘Mehmeda, Dobra
naše braće muslimana u islamskoj Palestini. nećete para i usput drmnu nešto krupno i geldi!’ (Mehmedaga, došao je onaj što go-
Nama je poznato šta se obećalo Arapima za Misircima i Englezima?’ Sreća da činovnik vori dobra).
vrijeme svjetskog rata, a eto kako im se pla- nije razumio ni riječi hrvatski. Kad su u proljeće 1938. dolazili u Sara-
ća za njihove ogromne usluge, koje su činili U slobodno vrijeme, kad nismo bili na jevo, ondašnji ministar predsjednik, a sada
Ententi. Danas oni koji se najviše razmeću sastancima ili banketima, obilazili smo an- predsjednik Turske republike, Ismet Ino-
demokracijom, na sramotu cijelog svijeta tikadžijske dućane. Njegov je pogled padao nii, ministar vanjskih poslova Tevfik Roštu
i pred njegovim licem, ubijaju u Palestini na najvrednije stvari. Tako u jednoj trgovi- Aras i glavar glavnog stožera Fevzi Cakmak,
goloruku djecu, žene i ljude, razarajući im ni u kairskoj ‘baščaršiji’ zvanoj Hanhalili, došli su i u dućan Uzeiragi. On im je tom
domove i uništavajući im imetke. probra stvari, koje su mu se najviše svidjele, zgodom rekao o svom poslu, kakav mora
Gospodo i braćo! Mi jugoslavenski musli- pa kad trgovac vidje, da se Uzeiraga razumi- biti antikadžija, mora imati umri-Nuh, sa-
mani, koji smo došli na ovaj kongres ispred je u svoj posao, dade mu ih za 35 egipatskih bri-Ejjub, mali-Karun, tojest, mora imati
svih jugoslavenskih muslimana, saosjeća- funti, iako ih je bio cijenio 80. Reče mi po- život Nuh-pejgamberov, mora biti strpljiv
mo s vama. Naša se srca stežu od užasa nad slije francuski, da mu ih zato po to daje, jer kao Ejjub-pejgamber, a mora imati blago
nedjelima koja čine ljudi na odgovornim je vidio čovjeka koji se razumije u ovakvu kao egipatski vladar Karun da bi mogao u
mjestima jedne od najvećih zemalja zapad- trgovinu, a da ih nikom živu ne bi prodao vrijeme kupovati skupocjene stvari, biti str-
ne demokracije. Mi osuđujemo taj postu- ispod cijene, koju je odmah zacijenio. pljiv dok dođe prava mušterija, a za takvo
pak i priključujemo se bolu palestinskih Tom prilikom mi je Uzeiraga pričao, strpljenje treba i dug život.
muslimana.’ kako su ga bili zapazili trgovci u Cari- S kraja zime 1935. (mislim u veljači i
Iako je Uzeiraga govorio 12. na listi, gradu, kad bi tamo poslom dolazio, jer ožujku) bio je osuđen na 20 dana redarstve-
njegov je govor, kad je prevođen rečenicu je vještački probirao najvrednije sedža- nog zatvora zbog bajramskih punktacija, koji
po rečenicu, nakon što bi je on izgovorio de, poprativši svaku, koja mu se svidjela, je izdržao zajedno s merhum Edhemagom
na hrvatskom jeziku, pobudio živo odo- Bičakčićem, a kad su već izdržali polovicu
bravanje medu učesnicima kongresa, jer je Džafer kazne, nastupili su po istoj presudi i u istoj
bio najrealniji od svih govornika i učesni- Kulenović stvari izdržavanje kazne merhum Dr. M.
ka na kongresu. Šetajući se jednom nekim Spaho i Dr. Halidbeg Hrasnica. Tih je dana
pokrajnim ulicama Kaira, uhvatio Uzeira- zatvorska zgrada kod Gradskog poglavarstva
ga jednog starog Arapa, pa ga polu hrvatski bila mjesto hodočašća sarajevske čaršije, pa
polu turski pita koliko ima djece. Arap se i inteligencije koja je smjela riskirati svoju
jedva uaviza, pa kaže: dvoje. A Uzeiraga se službu. Iz tog vremena ima dosta duhovitih
udara u prsa, pa kaže, da je on izrodio dese- anegdota, koje je Uzeiraga skovao.
tero. Pita Arapa, šta je radio i šta radi protiv Uzeiraga Hadžihasanović bolovao je
Engleza, a Arap odgovara samo uz potrebnu dulje vremena. Boljki je tražio lijeka i u Za-
gestikulaciju: ‘Duža, duža.’ ( moli se Bogu grebu, gdje je ležao u poznatom sanatoriju
za propast Engleza) Uzeiraga mu opsova pa sveučilišnog profesora. Tu su ga svakodnev-
mu išareti i govori: ‘Puška, puška, tufenk!’ no posjećivali mnogi prijatelji iz Zagreba i
Arap ne razumije i snebiva se, a Uzeiraga provincije, kad bi dolazili u Zagreb. Umro
prolazi mimo nj. je u Sarajevu 25. rujna 1943. Mrtvo tijelo
Napisali mi dosta pisama i karata po- preneseno je sutradan na rukama pred Be-
znanicima iz Sarajeva i drugih mjesta, pa ih govu džamiju, a odatle na veliko groblje na
nosimo u poštu u Kairu, da ih predamo u Hridu na počasni način, kakav se ukazuje
Uzeirage i u mene slučajno engleske funte, rijetkim pojedincima duha.” n

STAV 10/6/2022 63