Page 60 - STAV broj 379
P. 60

DRUŠTVO


























           Uzeir Hadžihasanović i
           kraljica Marija Karađorđević
           Ispred Gazi-Husrev-begovog                                           Uzeir Hadžihasanović i
           turbeta u Sarajevu 1936.                                             Mehmed Spaho u Egiptu

                                                                               Muhamed Rašidkadić, činovnik je opštine,
                                                                               14/ Zet Seida Spahe Nanić činovnik je opšti-
                                                                               ne; 15/ Zet g. Dr. M. Spahe Hamdija Afgan,
                                                                               postavljen je za pretsednika opštine Banja
                                                                               Luka; 16/ Najbliži prijatelj i suradnik g.
                                                                               Dr. M. Spahe trgovac Uzeiraga Hadžihasa-
                                                                               nović i ovoga zet Mustafa Softić većnici su
                                                                               opštine grada Sarajeva i članovi Upravnog
                                                                               odbora Gradske štedionice; 17/ Muhamed
                                                                               Softić brat zeta Uzeirage Hadžihasanovića
                                                                               takođe je postavljen za činovnika u opštini
                                                                               grada Sarajeva.”

                                                                               IDEJE O AUTONOMIJI
                                                                                  I prije tog 26. aprila 1942. godine, kada
                                                                               su se članovi akreba medžlisa odmaknu-
                                                                               li od Džafera Kulenovića, tinjale su ide-
                                                                               je o autonomiji Bosne, od pokreta koji je
                                                                               predvodio Husein-kapetan Gradaščević ili
                                                                               politike Muslimanske narodne organizaci-
                                                                               je, ali nakon smrti Mehmeda Spahe grupa
                                                                               njegovih sljedbenika, u čije je ime tada go-
                                                                               vorio Džafer Kulenović, izlazi s idejom o
                                                                               autonomiji Bosne u septembru 1939. godi-
                                                                               ne. Nakon toga su, prvo u Tuzli, a zatim i u
                                                                               Sarajevu, obznanjene rezolucije kojima se
                                                                               snažno staje iza ideje autonomije. Konačno,
                                                                               posljednjih dana 1939. godine u Sarajevu je
                                                                               osnovan Pokret za autonomiju Bosne i Her-
                                                                               cegovine. Za predsjednika Izvršnog odbora
                                                                               izabran je Ismet-beg Gavrankapetanović, ali
                                                                               će se svi historičari složiti kako je najutje-
                                                                               cajnija osoba u tom odboru bio Uzeir-aga
                                                                               Hadžihasanović.
                                                                                  Ljeti i u jesen 1941. brojno bošnjačko
                                                                               stanovništvo, posebno seljaštvo, osobito u
                                                                               istočnoj Bosni, istočnoj Hercegovini i Bo-
                                                                               sanskoj krajini, bilo je izloženo pljački i
                                                                               masovnim ubistvima od šovinistički orijen-
                                                                               tiranih ustanika, naročito od četnika Dra-
                                                                               že Mihailovića. Pobijeno je i poklano više
           Šefkija Behmen, Vejsil Bičakčič, Mehmed Spaho,                      desetaka hiljada muškaraca, žena i djece, a
           Mahmud Behmen, Edhem Bičakčić, Alija Nametak, Halid Hrasnica
                                                                               preživjeli su tražili spas u napuštanju svojih


         60  10/6/2022 STAV
   55   56   57   58   59   60   61   62   63   64   65