Page 47 - STAV 78 01.09.2016
P. 47
Zaista, fotografije francuske policije Fotografije francuske
koja skida burkini s muslimanki na plaži policije koja skida burkini
u Nici jednako su potresne kao i prizori
šovinističkog odnosa Talibana prema že- s muslimanki na plaži u
nama. I jednima i drugima žensko tijelo Nici jednako su potresne
tek je depersonalizirani objekt konzer-
vativne interpretacije. kao i prizori šovinističkog
Nisu samo političari u Francuskoj odnosa Talibana prema
spremni zabraniti burkini kako bi zašti- ženama. I jednima i
tili francuske vrijednosti. Anketa BBC-a
provedena među francuskim građanima drugima žensko tijelo
25. augusta pokazala je da 64% ispitani- tek je depersonalizirani
ka podržava zabrane, a da je 30% ravno- objekt konzervativne
dušno spram njih. Samo 6% nije podrža-
lo zabranu burkinija. Građani Korzike interpretacije Slika francuske demokratije
i Nice, kako piše Tim King na portalu
politico.eu, smatraju da njihov gradona-
čelnik tako samo brani prava pojedinaca 2010. godine zabranjeno je nošenje burke
i “bori se protiv jednog ženomrzačkog u javnosti. Tokom debate o ovom zakonu
represivnog vjerskog koda”. Sarkozy predsjednik Nicolas Sarkozy kazao je da
je 29. augusta izjavio da bi promijenio burka, koja potpuno pokriva žensko tijelo,
Ustav i zabranio burkini na državnom za razliku od nikaba, koji ne pokriva oči,
nivou ako bude izabran za predsjednika u nije dio vjerskog običaja već kulturnih
aprilu sljedeće godine. Francuski mediji praksi. On je također istaknuo da prin-
su u ovoj izjavi prepoznali Sarkozyjevu cip laicizma podrazumijeva poštovanje
kampanju prije unutarstranačkih izbora za sve religije, ali to ne znači neograni-
u novembru, kako bi ispred svoje stran- čenu toleranciju različitih kultura. Ipak,
ke bio kandidiran za predsjednika. Sku- ograničavanje slobode odijevanja odnosi-
pljanje političkih poena najavom ustavne la se isključivo na muslimanke. Tako je i
zabrane burkinija samo potvrđuje anketu službeno princip sekularizma pretvoren
BBC-a i opće raspoloženje prema burki- u princip antiislamizma, primjećuje Tim
niju u Francuskoj. King. Sekularizam podrazumijeva odva- Motokini: znak protesta protiv zabrane burkinija
janje religijskih institucija od državnog
KONZERVATIVNA ULEMA I LIBERALNE aparata moći, a ne represivno zabranjiva-
DEMOKRATE PROTIV BURKINIJA nje religijskih i kulturoloških simbola.
Zbog brojnih protesta koji su uslijedili Njemački filozof Jürgen Habermas piše:
nakon zabrane burkinija, Francusko dr- “Sekularni građani, sve dok djeluju kao
žavno vijeće donijelo je odluku 26. augusta sekularni građani, ne trebaju ni da odri-
o suspendiranju zabrane burkinija. Sud je ču vjerskim stavovima mogućnost istine
tretirao isključivo grad Villeneuve-Loubet niti da poriču pravo svojim sugrađani-
na jugu Francuske, te su mnogi očekivali ma vjernicima da daju doprinos javnom
da bi ova odluka mogla predstavljati pre- diskursu kroz religijski jezik.”
sedan diljem zemlje. Ipak, gradonačelnik Stigmatizacija burkinija kao elemen-
mjesta Sisko na sjeveru Korzike izjavio ta stranog francuskoj kulturi direktna je
je da neće ukinuti zabranu nošenja bur- posljedica rastuće islamofobije. Poseb-
kinija bez obzira na odluku suda. “Ovde no izražena u Francuskoj, islamofobi-
su tenzije vrlo, vrlo jake i ja je ne bih po- ja tretira burkini kao simbol inferiorne
vukao. Bili su mi potrebni dani da raz- muslimanke, simbol koji podsjeća na
mrsim odnose koji su doveli do nasilja, “mjesto žene u islamu”. I dok konzer-
a koji su mnogi pripisali upravo nošenju vativni islamski alimi osuđuju burkini
burkinija”, objasnio je. kao isuviše moderan fenomen nespojiv s
Kampanja protiv burkinija dio je du- islamskom tradicijom, dotle demokratski
gotrajne francuske borbe protiv islamskih građani Francuske u njemu vide haljinu
obilježja i simbola, posebno onih vezanih ugnjetavanja. I to je jedan od paradok-
za žene. Iako je hidžab prije svega izraz sa s burkinijem. Nastao na granici dva-
duhovnosti utemeljenoj na sakralnim ju drugačijih tradicija, burkini je samo
izvorima, najčešće se u očima nemusli- potvrdio da je prostor kulture, shvaće-
mana posmatra kao simbol, premda to u ne u najširem značenju kao načina čo-
svojoj osnovi nije. Javna debata i spora- vjekovog života, onaj prostor u kojem
dični slučajevi nasilja spram musliman- se grade dijalog i tolerancija. “Ronjenje
ki kulminirali su 2004. godine, kada je u vodi jedan je od najboljih osjećaja na
Francuska donijela zakon o zabrani noše- svijetu. I znate šta? Nosim bikini ispod
nje “vjerskih obilježja” u državnim ško- mog burkinija. Imam najbolje od obiju
lama. Godine 2009. debata je proširena kultura, od obaju svjetova!”, poručila je
na nošenje vjerske odjeće u javnosti, a Zanetti. n
STAV 1/9/2016 47