Page 43 - STAV broj 415

je velika razlika doći u našu zemlju kao
turista i živjeti ovdje.
„Došao sam iz jednog velikog gra-
da kao što je Pariz u jedan manji grad
kao što je Sarajevo. Prvi i ujedno najveći
problem ovdje jesu komplicirane admi-
nistrativne procedure. Budući da sam tu
već tri godine, morao sam aplicirati za bo-
ravišnu dozvolu. Eh, ako do tada nisam
znao šta je noćna mora, tada sam saznao.
Mogu reći, i ne pretjerujem, da sam u
Službu za poslove sa strancima išao ba-
rem dvadeset ili trideset puta. Uvijek mi
je falio neki papir, pečat ili ovjera. Živi
haos! Kada sam dobio stipendiju, mo-
rao sam prijaviti studentski boravak u
Bosni i Hercegovini. U međuvremenu
ovdje dobijam posao u nezavisnoj orga-
nizaciji Cultural Heritage without Borders
(Kulturno naslijeđe bez granica) i odjednom
me obavještavaju da moram ‘zaustaviti’
svoj prvi boravak u vezi sa studiranjem
te aplicirati za poslovni boravak. Pazite
sad, primoraju me da izađem iz Bosne i
Hercegovine i ponovno uđem. To mi je
danas smiješno, ali onda nije bilo. Kada
sam došao ovdje da živim, zainatio sam
se u namjeri da naučim i bosanski jezik. I
u toj namjeri bio sam pravo ozbiljan. Ko-
rio bih sam sebe kada bih napravio neku
gramatičku grešku ili grešku u izgovoru,
ali danas sam dosta bolji“, priča nam kroz
smijeh naš sagovornik, uz napomenu da
mu sarajevske šaljivdžije često govore da
priča kao Slovenac, što smatra golemim
komplimentom.

BOSANSKE DŽAMIJE KAO SPOJ
TRADICIJE I MODERNOSTI
Jedna od glavnih teza njegovog dok-
torskog rada jeste ta da Bosna i Hercego-
vina nikada nije bila izolirana od svjetskih
gibanja, pa i onda kada se govori o arhi-
tekturi i izgradnji džamija. To se, kaže,
vidi i danas. Uprkos tome, neke bosanske
džamije, posebno one koje nisu bile sru-
šene u ratu, sačuvale su svoje posebnosti.
„Sačuvala se ta skromnost, svojevr-
komemoraciju u Potočare, u Srebrenicu. želio baviti naukom, posebno historijom. sna lokalnost. U Bosni i Hercegovini,
Ta me posjeta uveliko odredila kao čo- Odjednom sam sebi obećavam da ću nau- primjerice, imate neke kamene džami-
vjeka“, počinje svoju priču ovaj Francuz. čiti bosanski jezik i doći u Bosnu i Her- je s drvenom munarom u formi kamene
Iako naglašava da ne bi volio da za- cegovinu kako bih se posvetio istraživa- munare, neke druge s kvadratnim muna-
zvuči kao klišej, Robin Cognée nam priča nju vjerskih objekata muslimana. Pošto rama poput zvonika, onda i potkupolne
kako se na prvi pogled zaljubio u izgled u Parizu postoje samo dva univerziteta džamije koje su inspirirane osmanskim
Gazi Husrev-begove džamije. na kojima se izučava Balkan, odlučio sam džamijama, samo su ovdje ipak malo ma-
„Prije toga samo u Alžiru sam vi- upisati Inalco i za mene je studiranje tu nje, skromnije, ali ne i običnije. U Sara-
dio jednu ‘pravu džamiju’ s munarom, a bilo super iskustvo. Od prve godine stu- jevu postoji Čekrekčijina džamija, kojoj
nažalost, baš i nemamo priliku viđati u dija znao sam da ću upisati i master i da munara nije nimalo izdvojena od ostale
Francuskoj, ali ovakve kakve su u Bosni ću na drugom ciklusu studija izučavati džamijske strukture. U Livnu ćete naći
i Hercegovini su nekako specifične. Pred bosanske džamije“, odlučan je bio. džamije s posebnom zdepastom munarom,
Gazi Husrev-begovu džamiju tokom prve Od prvog turističkog dolaska do do- pogodnom za sve klimatske uvjete. To su
posjete sam stao i samo se divio. Kada bijanja stipendije još nekoliko puta je bo- neke posebnosti, kao i slikane dekoraci-
sam se vratio u Pariz, imao sam nekoli- ravio u Bosni i Hercegovini. Čak je auto- je u džamijama u Stocu, Tešnju i nekim
ko nesigurnih poslova jer sam već dav- mobilom uspio napraviti i jedan krug po sarajevskim džamijama poput Ferhadije.
no zaustavio studiranje iako sam se silno Bosni u Hercegovini. No priznaje kako Tako da sve bosanske džamije u sebi imaju

STAV 17/2/2023 43