Page 47 - STAV broj 415
P. 47
Pazara pronašli ventil da ublaže pritisak. tržištu. Oni koji nisu putovali u Tursku osmanski trgovački putevi proširili su se
Bila je to trgovina s bošnjačkom zajedni- govorili su drugima koji su radili šta da na Italiju. Otada je dubrovačka luka sve
com iz Republike Türkiye, koja nije bila im kupe, recimo kahvu ili bilo šta, znate. više dobivala na važnosti kao središte po-
samo sredstvo za postizanje ekonomskog Onda odete tamo, kupite vreću, odnesete vezivanja Osmanskog kraljevstva i šire.
cilja već i praksa koja je stvarala nove i je na tržnicu, izmjerite količinu u kilogra- Gradovi duž ovih ruta također su dobi-
obnavljala stare veze sa zajednicom mu- mima i prodate kupcima na tržnici. Vla- vali važnost kao mjesta gdje su se putnici
slimanske slavenske dijaspore u Republi- da je to tolerirala. I šta su radili, dolazili mogli odmarati, nahraniti svoje konje i
ci Türkiye i turskom državom u cjelini. su tu s vremena na vrijeme, kad je Slobo klanjati u lokalnim džamijama. Noviba-
Tokom prve polovine ’90-ih u Novom (Milošević) odlučio poslati svoje batina- zar, odnosno Novi Pazar, kako se danas
Pazaru je propala novopazarska industrija še, da im naplate takozvani porez, oni su zove, bio je jedan od gradova na tom putu,
tekstila TKS. Kako bi osigurali novac za bukvalno reketarili. „Sandžak je postao dio pašaluka Bosne i
život, Bošnjaci su putovali između Repu- To nije bio običan porez, oni su reke- jedno od ključnih balkanskih trgovač-
blike Türkiye i Novog Pazara i koristili tarili tržište, radionice. I robu su zaplije- kih središta; kopneni most koji povezuje
porodične veze s tamošnjom dijasporom nili, uzeli nam je. Došli bi ovamo i jedno- osmanske zemlje“ s današnjim zapadnim
kako bi nabavili materijal i tkanine za stavno procijenili nečiju firmu na temelju Balkanom. Dalje se navodi da je Novi Pa-
proizvodnju traperica i druge odjeće koju veličine i radnika tamo i došli do nekog zar bio historijski važan trgovački grad,
su pokretali u improviziranim tvornica- tajanstvenog broja koji bi vlasnici morali „kako se trgovina s Firencom širila, ruta
ma odjeće u svojim domovima, često u platiti, recimo 200.000 njemačkih mara- između Raguse i Burse ili Istanbula, pre-
potpunoj tajnosti. Mještani koji su bili ka, 300.000 njemačkih maraka... i tako ih ko Foçe, Novibazara, Edirnea, a odatle
zaposleni u TKS-u upotrijebili su svoje je slao dva ili tri puta godišnje. To je bilo do Istanbula ili Burse preko Galipolja“.
vještine u neformalnoj proizvodnji kri- unosno za državu, ne za državu, naravno, S početkom propadanja Osmanskog
votvorene odjeće. Mještani su također nego za Slobu i njegove koji su napunili Carstva u 19. stoljeću trgovci koji su bili
prodavali prehrambene artikle, kahvu i džepove, razumiješ? Ali i našim ljudima vezani uz Portu postupno su izgubili svoj
cigarete na novopazarskoj tržnici drugim ovdje je bilo dobro. Da li razumiješ? Da privilegirani položaj i potisnuli su ih pra-
Jugoslavenima koji su putovali u grad u smo ovdje morali plaćati poreze, plaćati voslavni trgovci. Trgovci su, značajno, bili
potrazi za robom koja je bila deficitarna osiguranje za radnike, prijavljivati ih i među rijetkim ljudima koji su mogli čitati
ili je uopće nisu mogli naći u drugim mje- tako dalje, to bi stvarno bilo jako skupo, i pisati, uz učitelje i nekoliko svećenika.
stima. Ti su procesi stvorili novu klasu ali ovako je zarada bila veća. U radioni- Oni su skupljali politička iskustva i ideje
uspješnih trgovaca u Novom Pazaru. Isto- ci je moglo raditi 200 radnika, a prijav- u Austro-Ugarskoj, a potom te ideje pre-
vremeno, do posla i dobara bilo je teško ljena su bila samo dva. Ljudi su štedjeli nosili na lokalno stanovništvo. Ubrzo se
doći u drugim krajevima Srbije. neplaćanjem socijalnih doprinosa za za- trgovci pojavljuju kao nositelji posebnog
U Novom Pazaru tvornice su proizvo- poslene. Super se živjelo ovdje, sjajno se srpskog nacionalnog pokreta.
dile do 30.000 pari krivotvorenih trape- živjelo tada u Novom Pazaru.“ Nakon Prvog srpskog ustanka tur-
rica dnevno, uključujući marke kao što ske i muslimansko-slavenske porodice
su „Levi’s“, „Diesel“ i „Reply“. Zbog ni- NOVE-STARE VEZE morale su napustiti Srbiju u roku od pet
skih plaća i relativne lahkoće utaje poreza, Sandra King-Savić dobar dio svog godina od ratifikacije Hatišerifa 1830. i
troškovi proizvodnje tekstila bili su niski. rada posvetila je pojašnjavanju čvrstih 1833. godine, te su morale odustati od
Sandžaklije su tako počele kapitalizirati te veza između Sandžaka i Turske, pojašnja- svojih prava na imovinu. King-Savić ci-
prednosti za osnivanje poduzeća za proi- vajući također otkud toliki broj Turaka tira Šabana Hodžića, koji navodi da su
zvodnju tekstila, obuće i kože. Zbog općeg bošnjačkog porijekla. Ona podsjeća da je se Muslimani selili ili bježali na one te-
haosa ratnih godina, međutim, ne postoje Novi Pazar stoljećima povezivao trgovce ritorije koje su još smatrali osmanskim,
pouzdani podaci koji bi mogli ilustrira- s Portom kao i s Firencom. Uključenjem uključujući i Novopazarski sandžak. Pro-
ti tačan prihod i učinak proizvodnje, ali današnje Bosne i Hercegovine u sastav cesi homogenizacije bili su, dakle, u toku
analitičari i stručnjaci procjenjuju da su bivšeg Osmanskog Carstva 1463. godine, prije austrougarske okupacije BiH 1878.
godišnji prihodi bili „između 50 i 100 mi-
liona dolara“. Sandžak, tačnije Novi Pazar,
privukao je hiljade ljudi koji su nastoja-
li raditi u rastućoj tekstilnoj industriji u
kojoj je do kraja ’90-ih bilo oko 500 tvor-
nica. Beograd je također kapitalizirao ove
odnose slanjem „utjerivača poreza“, koje
je lokalno stanovništvo jednostavno zva-
lo reketašima.
Kako je to izgledalo, pojasnio je Senad,
jedan od sagovornika King-Savić: „Vla-
da je bila pod sankcijama, a Novi Pazar
je bio neka vrsta vrata kroz koja je ulazila
roba... ehm.. ilegalno... radeći šverc. Ono
što hoću reći je da su svi švercali. Da li
razumiješ? Pola Novog Pazara je tada bio
buvljak. Znači, ovdje je počinjala tržnica,
pa sezala sve do općinske zgrade, pa na-
trag do rijeke Raške. Kažem vam, tada je
oko 70 posto svih Novopazaraca radilo na
ovoj pijaci. Ko je išta mogao, završio je na
STAV 17/2/2023 47