Page 49 - STAV broj 415

industriju Beograd okreće krijumčarenju
droge i postaje glavni kanal za put nar-
kotika na Zapad. Beograd ne samo da je
odobravao već je i poticao sitni šverc, sr-
bijanski režim prihvatio je kriminal kao
izvor državne stabilnosti. Beograd stoga
u početku nije bio voljan ukinuti šverc
radi stabilnosti države i pokazao se nes-
posobnim ukinuti neformalne trgovin-
ske prakse nakon toga. Dana 6. februara
1994. beogradske novine objavljuju da se
„Beograd pretvorio u najveće tržište dro-
ge na Balkanu“.
Pijaca u Novom Pazaru postaje u to
doba najvažnije mjesto u državi, beograd-
ski mediji izvještavaju ovako: „Najbolje
snabdjeven grad u Srbiji nije, kako biste
očekivali, Beograd, ne, to je Novi Pazar. U
trgovinama, uglavnom privatnim, možete
kupiti svu robu po želji, domaću i stranu.
Roba dolazi sa svih strana, a u Novi Pazar
ulazi preko Turske i Makedonije. Primje-
rice, uvozni deterdžent za pranje rublja je
30 posto jeftiniji od domaćeg deterdženta
za pranje rublja. Riža, ulje za kuhanje i sve Novi Pazar je iz cijenjene tržnice početkom 1993. prerastao
ostale namirnice također se mogu kupiti
i pristupačne su. Odjeća i obuća su slično u mjesto s potencijalom da razgradi društveno tkivo Srbije.
jeftini: najbolje traperice koštaju između Stoga su beogradski mediji počeli optuživati cjelokupno
15 i 20 njemačkih maraka, košulje oko 20
njemačkih maraka, a tenisice između 10 muslimansko stanovništvo za šverc oružjem, naoružavanje
i 20 njemačkih maraka.“ i ratno profiterstvo, pisali su kako se s Peštera naoružavaju
U tekstu se dalje navodi izjava „no-
vopazarskog biznismena“ koji objašnjava Albanci, tvrdili su kako zaradom od šverca Bošnjaci nastoje
da su u Novi Pazar po robu dolazili ljudi protjerati srpsko stanovništvo Sandžaka.
iz cijele Srbije, ponekad i po 10.000 lju-
di. „Kurs je bio najbolji u cijeloj Srbiji, međunarodnim sankcijama. „Preko noći Novi Pazar je iz cijenjene tržnice
iako su pojačane finansijske inspekcije u se pojavila nova klasa bogatih poduzet- početkom 1993. prerastao u mjesto s
regiji usporile trgovinu“, objasnili su bi- nika – i Srba i Bošnjaka – iako su mnogi potencijalom da razgradi društveno
znismeni. Novi Pazar je tako doista bio Srbi ostali na slabo plaćenim poslovima tkivo Srbije. Stoga su beogradski me-
uspješan i napredan grad koji je izgledao u državnom sektoru“, stoji u Lyonovom diji počeli optuživati cjelokupno mu-
kao da napreduje zahvaljujući ili unatoč istraživanju. slimansko stanovništvo za šverc oruž-
jem, naoružavanje i ratno profiterstvo,
pisali su kako se s Peštera naoružavaju
Albanci, tvrdili su kako zaradom od
šverca Bošnjaci nastoje protjerati srp-
sko stanovništvo Sandžaka. Ironija je
bila u tome da su građani Novog Pazara,
uglavnom Bošnjaci, uživali finansijski
uspjeh kao rezultat ratova koje je u biv-
šoj Jugoslaviji povela Srbija. Iznimno
uspješna praksa šverca među ovom po-
pulacijom pretvorila se u neželjenu jer
je povezivala Bošnjake s Istanbulom,
probudila emocije, povezala rodbinu i
obnovila interes za vjeru pa su sve češće
bile tvrdnje kako je to ojačalo ekstremni
nacionalizam Beograda, koji je nastojao
povećati svoju političku teritoriju. Kraj
režima međunarodnih sankcija značio
je kraj procvata tržišta u Novom Pazaru.
Godine 2008. u tom je gradu bilo svega
50-ak firmi koje su proizvodile do mi-
lion pari traperica godišnje, a prihodi
su naglo pali, jedva dosegnuvši 50.000
eura godišnje. n

STAV 17/2/2023 49