Page 45 - STAV 81 22.009.2016

“Kada je riječ o prijedorskoj regiji, mislim da su ondje ljudi
dosta isfrustrirani činjenicom da je tek 2013. godine, otkrivanjem
masovne grobnice Tomašica, Prijedor postao predmetom
zanimanja šire zajednice. Kako pojasniti činjenicu da je dženaza
za 304 prijedorske žrtve 2006. godine bila tek sporedna vijest u
dnevnicima Javnog radio-televizijskog servisa BiH tog dana”

zvanična. Na osnovu definicije genocida, a stav: mislite li da je akademska zajed-
imajući u vidu sve ono što se dešavalo u Pri- nica kada je riječ o prijedoru, ali i o ne-
jedoru u toku 1992. godine, nedvosmisleno kim drugim mjestima, pomalo zakazala?
je jasno da je tamo počinjen najteži zločin MEDIĆ: Poražavajuća je činjenica da je
protiv čovječnosti, genocid. Treba imati u sav teret kulture sjećanja “pao” na pleća
vidu da je prijedorska regija političkom i lokalnih aktivista i udruženja žrtava u Pri-
vojnom rukovodstvu bosanskih Srba bila jedoru i Kozarcu, a da pitanje genocida i
od strateške važnosti. To je i glavni razlog postgenocidnog društva nisu nikada imala
počinjenja genocida na tom području. institucionalnu podršku. A kada je riječ
o prijedorskoj regiji, mislim da su ondje
stav: ali nekako nam se čini da je sud- ljudi dosta isfrustrirani činjenicom da je
ska istina postala općeprihvatljiva za ra- tek 2013. godine, otkrivanjem masovne
zliku od naučne?! grobnice Tomašica, Prijedor postao pred-
MEDIĆ: Gledajući s pravne strane, genocid metom zanimanja šire zajednice. Kako
je teško dokaziv. Morate predočiti namjeru pojasniti činjenicu da je dženaza za 304
njegovog počinjenja do koje je teško doći. Za prijedorske žrtve 2006. godine bila tek
mene kao historičara, namjera za počinjenje sporedna vijest u dnevnicima Javnog ra-
genocida jasna je već od 12. maja 1992. go- dio-televizijskog servisa BiH tog dana?!
dine, kada je parlamentu samoproglašene Ili, naprimjer, da sljedeće godine dženaza
Srpske Republike BiH Radovan Karadžić za 147 žrtava prođe bez ikakvog zapisa.
predočio šest strateških ciljeva srpskog Stekao se dojam da su dešavanja u Prije-
naroda u Bosni i Hercegovini. Ono što se doru, kako 1992. godine, tako i kasnije,
dešavalo poslije toga govori nam da su se tek sporedna vijest. Prijedor je naprosto
isključivo zločinima mogli ostvariti zada- neopravdano zapostavljen. Poslije To-
ni ciljevi. Već je krajem 1992. godine srpski mašice je i javnost prestala davati značaj
te je samim tim odgovornost veća. Istovre- narod kontrolirao gotovo dvije trećine bo- svemu tome, uprkos činjenici da grupa
meno ste historičar i neko kome je meto- sanskohercegovačke teritorije s koje je sis- entuzijasta u nekoliko nevladinih orga-
dologija uvijek na prvom mjestu, a upravo tematski uklonjeno sve što nije bilo srpsko. nizacija i udruženja godinama, nerijetko
zbog metodologije ne smijete biti subjek- riskirajući i vlastitu sigurnost, daje sve od
tivni. Posjete su, kao i u drugim slučaje- stav: da, ali to očito nije bio dovoljno sebe kako bi očuvali istinu o Prijedoru.
vima predstavljanja knjiga ove tematike, sudu u Hagu? Najborbeniji među njima upravo su oni
prosječne. Zavisno od toga gdje je pred- MEDIĆ: Svjedoci smo da je ishod sud- koji su izgubili najbliže članove porodice.
stavljate. Ne mogu a da ne kažem da naši skog postupka nerijetko ovisan i o sasta-
građani generalno malo čitaju. vu sudskog vijeća, nažalost. Tako je jedno stav: sučeljavanje s prošlošću tema je
sudsko vijeće u predmetu protiv Slobo- kojoj očito niko u poslijeratnom periodu
stav: zašto niste imali promociju u dana Miloševića donijelo međupresudu u BiH ne posvećuje dovoljno pažnje. ko-
sarajevu? 2004. godine u kojoj je navedeno da je i liko je to utjecalo i na trenutnu političku
MEDIĆ: U planu je da se održi i vode se u Prijedoru počinjen genocid, dok druga situaciju u našoj zemlji? mislite li da će
određeni pregovori o njenom održavanju. sudska vijeća u drugim predmetima takvu se po ovom pitanju u skorijoj budućnosti
presudu nisu donijela. Postavlja se pitanje nešto promijeniti?
stav: genocid je teška tema, a svjedoci da li bi Radovan Karadžić bio osuđen i za MEDIĆ: Svakako da je utjecalo. Poseb-
smo otpora, posebno u prijedoru, ali i činje- genocid u svih sedam bh. općina da je u no na poziciju bošnjačkog naroda, koji
nice da ne postoji sudska presuda kojom predmetu protiv njega zasjedalo isto vije- je posljednjih godina žrtva relativizacije
je potvrđeno da se dešavanja u prijedoru će kao u predmetu Milošević. genocida koja je i danas na sceni i koja
u periodu agresije mogu okarakterizirati nas je nemilosrdno i neminovno dovela
genocidom. no, da li je ta sudska istina stav: vama je osnovni materijal ipak sud- u, po Gregoriju Stantonu, njegovu po-
stvarna istina? ska arhiva. jeste li uspjeli pomiriti pravno i sljednju fazu – negiranje. Tome nije do-
MEDIĆ: Ne! Ni u kom slučaju. To što na naučno stajalište kada je riječ o prijedoru? prinio samo međunarodni faktor u Bo-
sudu nešto nije dokazano ne znači da se MEDIĆ: Korištenjem sudskih presuda i sni i Hercegovini nego i naš neozbiljni
nije desilo. To je podvala. Kada govorimo drugih izvora, kao i literature, genocid je na pristup ovoj problematici. Ne postoji
o sudskim postupcima, prijeko je potrebna osnovu njegove naučne definicije moguće nikakva strategija, koordinacija, odno-
stručna analiza svih dosadašnjih predmeta. dokazati. Čak mislim da je na osnovu tog sno nikakav adekvatan institucionalni
Tu prvenstveno mislim na selekciju svjedo- materijala lakše dokazati da je genocid po- okvir rada na njenoj afirmaciji, što nam
ka od strane tužilaštva, dokazne predmete činjen u Prijedoru nego u Srebrenici, gdje je historijska, ali i moralna zadaća, a što
i dokazne materijale. Naučna istina potpu- je van svake sumnje on počinjen. Ovdje se se mora hitno mijenjati! Narod koji je bio
na je istina. Sve nam govori u prilog tvrd- opet otvara pitanje i eventualnog političkog žrtvom genocida sebi ne smije dopustiti
nji da sudska istina nije i ne može biti ona pristupa pri donošenju sudskih presuda. ovakav pristup zločinima. n

STAV 22/9/2016 45