Page 48 - STAV 81 22.009.2016
P. 48

KULTURA


          Nevjerovatno, ali istinito: Alija Isaković


          proglašen neostvarenim piscem

          miljenkO jergOvić





          pOnOvO piše O OnOm




          štO nije prOčitaO







                                            Alija Isaković, za razliku od Dobrice Ćosića, s kojim ga
                                            poredi Miljenko Jergović, nije pisao književnost za naciju,

                                            nije pisao jer je Bošnjak. Pisao je jer je pisac! Da bi čitao
                                            Isakovića, čitalac ni u jednom trenutku ne mora postati dobar
                                            Bošnjak, kao što mora biti dobar Srbin da bi čitao Ćosića
         Piše: Hamza RIDŽAL
              hamza@stav.ba                 ili dobar Hrvat da bi čitao Aralicu, kako to primjećuje sam
                                            Jergović. Ne moraš biti ni nacionalno, ni religijski, ni etnički,

                                            ni seksualno opredijeljen da bi čitao Isakovića. A ne moraš
                                            ga, poput Jergovića, ni čitati



            “Zašto primatima nikad ne isključu-  ili širini onoga što predstavlja kao znanje,   podnosi, čak i zahtijeva određenu dozu
          ju elektriku, oni u principu ionako rijet-  Jergović neodoljivo podsjeća na Nefertija,   maštovitosti i fikcionalizacije, ali ne ako
          ko čitaju”                        pripovjedača u Ibrišimovićevom romanu   ona prerasta u iznošenje neistina, netač-
            Branimir Johnny Štulić          Vječnik, čovjeka koji je pročitao sve velike   nih podataka i neutemeljenih zaključaka o
                                            biblioteke svijeta. Međutim, postoje dvije   nekoj stvarnoj osobi. Čitalac koji je proči-
                  naj koji čita knjige, pisane i tkane,   bitne razlike. Prvo, Ibrišimovićev Neferti   tao ponešto od Isakovića s pravom se može
                  za svoga života pročita hiljadu, dvi-  skroman je i sumnja u svoje znanje i spo-  pitati o kojem to Isakoviću Jergović piše.
                  je, u vrh glave tri hiljade knjiga. Ni   znaje, dok su Jergovića napustile sumnje.
         OAbu Hamid ibn Muhammed ibn        Drugo, i mnogo bitnije, Neferti je lik u   jergOvićevi Biseri,
          Muhammed ibn Muhammed ibn Taus Ahmed   književnom djelu, svi ljudi o kojima go-  pardOn, Biserje
          At-Tusi Aš-Šafi Al-Gazali nije pročitao više.   vori i koje susreće također su izmišljeni   Valja odmah reći da ima i ponešto
          Više nije pročitao ni Miljenko Jergović. A   likovi, dok je u Jergovićevim kolumnama   istine u ovom tekstu. Knjige koje pripi-
          nije ih toliko ni napisao, bar još uvijek nije.   riječ o stvarnim ljudima. U takvom svije-  suje Isakoviću u ovoj kolumni zaista su
          No, s obzirom na broj objavljenih knjiga,   tu, atribucije zamjenjuju argumente, do-  njegove: Biserje, Taj čovjek, Sunce o desno
          ne bi začudilo da to uspije i tako posta-  sjetke logičku kauzalnost, a magijski sno-  rame i Pobuna materije. Druge Isakoviće
          ne prvi pisac koji je napisao više nego što   vi silogizme. Pitanje istine u književnom   knjige ne spominje iako i njih nije pro-
          drugi stignu pročitati. Iz njegovih tekstova   djelu jeste pitanje uvjerljivosti i načina   čitao. Tačno je još i nekoliko bio-biblio-
          stječe se dojam da ne postoji nacionalna   pripovijedanja, ali je u stvarnom životu to   grafskih podataka o Isakovićevom životu
          književnost, niti pisac, niti tema o kojoj on   pitanje, da oproste Jergović i prijatelji, više   i djelu. Rodio se u Stocu, živio i radio u
          ne zna apsolutno sve što se o tome treba   povezano s onim što se naziva činjenicama.  Sarajevu, Biserje objavio 1972. godine. Na-
          i može znati. Ništa mu nije promaklo od   Dobar primjer za rečeno jeste njegov   učnici s instituta za trivijalna istraživanja
          svekolikog znanja. Doista je simpatično   nedavno objavljeni tekst Književno proklet-  pronaći će možda još poneku biografsku
          čitati kolumne jednog pisca koji tako sa-  stvo Alije Isakovića, u kojem se jasno pre-  podudarnost s Isakovićevim životom. Do
          mouvjereno piše o svemu, ne sumnjajući   poznaju natruhe književnog konstrukti-  tada ćemo morati preživjeti sa skromnim
          da nešto proisteklo iz njegovog pera može   vizma i fikcije u nečemu što bi se trebalo   zalihama istine u rezervoarima Jergovi-
          biti pogrešno ili netačno. Po širini znanja,   čitati kao kolumna. Naravno da kolumna   ćeva besmislopisa.



         48  22/9/2016 STAV
   43   44   45   46   47   48   49   50   51   52   53