Page 59 - STAV 81 22.009.2016

neka vrsta narodne republike. Također
je i kazao kako trenutno postoji potre- FOkus na istraživanju
ba za propitivanjem na koji je način ja- mOderne HistOrije BiH
čanje nacionalnih identiteta utjecalo na
neke integrativne procese u BiH. “Čini Udruženje za modernu historiju strukovno je udruženje koje je formirano prije tri godine
se da je to jačanje nacionalnih identite- i koga čine uglavnom historičari iz Instituta za istoriju, Filozofskog fakulteta u Sarajevu i
ta na način kako su to radili komunisti Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Bosna i Her-
imalo određene granice preko kojih se cegovina u socijalističkoj Jugoslaviji: od Ustava 1946. do Deklaracije o nezavisnosti
nije smjelo prelaziti. Sam prelazak bio bi 1991. godine treći je po redu naučni skup koji je organiziralo ovo udruženje, a za iduću
ocjenjivan kao nacionalizam, šovinizam godinu planirano je izdavanje zbornika radova, kao i novi naučni skupovi. “Udruženje za
i dolazio bi pod neki represivni pritisak. modernu historiju relativno je mlada organizacija. Grupa mlađih historičara sa svojim pro-
Očito su komunisti smatrali da je prela- fesorima napravila je jednu nevladinu organizaciju registriranu u Sarajevu s ciljem pro-
zak te granice zapravo prelazak iz onoga moviranja historijske nauke i historijskog istraživanja, a fokus smo stavili na istraživanju
što integrira bosansko društvo u nešto što moderne historije Bosne i Hercegovine. Mislimo da smo našli dovoljno prostora da kao
će dezintegrirati to bosansko društvo, a stručno udruženje historičara doprinesemo razvoju historijske misli tako što ćemo po-
to je bilo vidljivo krajem 80-tih godina, ticati mlade istraživače da se uključuju na naše konferencije koje organiziramo i za koje
kada je ta politička elita donijela zakon o se trudimo osigurati neka sredstva da bi to sve pristojno funkcioniralo”, kazao je član
zabrani stvaranja nacionalnih političkih ovog udruženja doc. dr. Amir Duranović, dodavši kako udruženje želi pružiti prostor mla-
stranaka”, kaže Kamberović. dim ljudima kako bi pokazali u kojoj su fazi svojih istraživanja, s kakvim se problemima
Na skupu je učestvovao i Fedžad suočavaju, kako bi testirali neke svoje teze. Duranović je istakao da su pojedini članovi
Forto, zamjenik glavnog i odgovornog ovog udruženja koji učestvuju na ovakvim konferencijama kao što je ova u Mostaru za-
urednika Federalne novinske agencije pravo iskusni naučnici s davno završenim doktoratima, ljudi koji su bili na mnogo većim
(FENA), inače veliki istraživač i prou- konferencijama gdje su vidjeli kako se na akademskom nivou organiziraju izrasle debate
čavalac bosanskohercegovačke histori- i suprotstavljanje različitim mišljenjima.
je. Forto je u svom izlaganju iznio neke
nove činjenice koje se odnose na period
uspostave socijalističke vlasti neposredno imali vremena da to uradimo. Jedan se tako da se temeljne vrijednosti socijalne
po završetku rata, te je, oslanjajući se na sistem srušio, ušli smo u period agresije politike islama pomire sa socijalizmom.
primarnu izvornu historijsku građu, do- na BiH i sukobljavanja, i naša se histo- Mi tu imamo prostora da na teorijskom
šao do zaključka kako historija nije niti riografija našla pred novim izazovima”, nivou raspravljamo o islamu i socijaliz-
crna niti bijela. “U suštini, mi trebamo pojašnjava Forto. mu i da uvidimo kako to nisu apsolutno
odbaciti pristupe gledanja na prošlost, Skupu je prisustvovao i doc. dr. Amir isključive dimenzije, kako se to vrlo če-
bilo onaj idealizirani kakav je gajen u Duranović, koji je u svom izlaganju na sto posmatra. Ovdje postoji više faktora
doba socijalizma da je sve bilo divno i temu Islamska zajednica u Bosni i Her- s kojima se mora s oprezom pristupiti
krasno, ali i onaj apsolutno negativistič- cegovini u socijalizmu objasnio na koji je prilikom istraživanja: šta je historijski
ki pristup koji je zavladao nakon pada način funkcionirala ova institucija u tom background, da li muslimani na nekom
socijalizma. Naravno, zločini su bili pri- vremenu, ali i kazao da se mora raditi na teritoriju čine većinski ili manjinski dio
sutni, međutim, izvorna građa pokazuje razvoju komparativne historije, i to na na- stanovništva, koliko participiraju u vlasti,
da je tadašnja nova vlast htjela usposta- čin da se iskustvo bosanskohercegovačkih kako kreiraju zakone i kako se ti zakoni
viti neki novi sistem na nekim novim muslimana ili jugoslavenskih muslimana reflektiraju na njih itd.”, zaključuje Du-
temeljima i nekoj zakonitosti. Sada već upoređuje s nekim drugim iskustvom u ranović te ističe da, ako se govori o musli-
imamo odmak od četvrt stoljeća od pada nekoj drugoj komunističkoj zemlji, npr. manima na Balkanu od perioda nestanka,
socijalizma i već hladne glave možemo u Rumuniji, Bugarskoj, Rusiji i nekim odnosno povlačenja Osmanskog carstva,
dati realnu sliku onoga što je okarakte- azijskim zemljama koje su bile zahvaće- tu postoji jedan veliki lom koji je snažno
riziralo pola stoljeća Bosne i Hercegovi- ne socijalizmom. “Tek tada mi možemo utjecao na psihologiju te zajednice te da
ne, bilo za ili protiv. Sada možemo lak- postavljati neka ozbiljna pitanja na ovu je upravo taj period nešto na čemu treba
še sagledavati neke pojave kojima danas temu. Znamo da je u prošlosti bilo po- insistirati u budućnosti u smislu istraži-
svjedočimo jer prije jednostavno nismo kušaja izgrađivanja političkog pristupa vačkih projekata. n

STAV 22/9/2016 59