Page 54 - STAV 81 22.009.2016

SLOVA O SLOVU

kombinacija samo nekih “kanonskih knji-
ževnih tekstova” iz ranijih nastavnih pla- savremeni autori iz pretprošlog stoljeća:
nova i programa i tekstova koje je po prvi “prijedlOzi lektira” iz književnOsti
put u nastavne sadržaje uključila revizija.
I to je vrlo značajna, ogromna promjena u narOda BOsne i HercegOvine u
odnosu na ranije nastavne planove i pro-
grame. I, naravno, najproblematičnija, tj. revidiranim nastavnim planOvima
to je upravo ono gdje se prije svega desio i prOgramima
skandal o kojem je riječ.
“Prijedlozi lektire”, naime, izrazito su
važni kao zvanična preporuka u nastavnim Najavljujući u uvodu da bi u sastavu lektire “učenici trebalo da pročitaju i nekoliko djela savre-
planovima i programima, kao preporuka s menih autora, koji su jezički, tematski bliži njihovom svijetu, iskustvu, interesovanjima” jer se
najvišeg mjesta o tome šta je posebno bitno, “književnost permanentno razvija i postaje sve bogatija, a Nastavni plan i program treba biti
a šta nije, na šta nastavnici trebaju obratiti usaglašen s takvim trendovima”, a kako bi “učenici imali barem uvid u noviju književnu pro-
naročitu pažnju, a na šta ne, a koja, kao ta- dukciju u toku srednjoškolskog obrazovanja”, autori revidiranih nastavnih planova i programa
kva, ima svoju posebnu težinu i značaj baš ponudili su “prijedloge lektire” za sva četiri razreda gimnazija i srednjih škola, no koji, među-
zato što su u pitanju zvanični prijedlozi. tim, većinom ipak ne odgovaraju kategoriji savremenih autora i trendova:
Skandal je još i veći jer su promjene ove
vrste vrlo radikalne, a pritom nigdje, ni Bisera Alikadić: Izbor iz poezije (rođena 1939)
na koji način, nisu obrazloženi kriteriji po Ivo Andrić: Deca (rođen 1892, a umro 1975; knjiga objavljena 1963)
kojima su uvođeni novi književni sadržaji, Ivo Andrić: Prokleta avlija (knjiga objavljena 1954)
odnosno nova učenička lektira, a posebno Miroslav Mika Antić: Izbor iz poezije (rođen 1932, a umro 1986)
nisu obrazloženi kriteriji po kojima su neki Miloš Crnjanski: Izbor iz poezije (rođen 1893, a umro 1977; posljednju zbirku poezije obja-
književni sadržaji praktično eliminirani iz vio 1965)
revidiranih nastavnih planova i programa. Branko Ćopić: Izbor iz poezije (rođen 1915, a umro 1984; posljednju zbirku poezije obja-
Zašto su djela nekih autora uvrštena u “pri- vio 1978)
jedloge lektire”, a neka nisu, to, dakle, nig- Branko Ćopić: Magareće godine (knjiga objavljena 1960)
dje nije obrazloženo, bez obzira na to kako Zija Dizdarević: Prosanjane jeseni (rođen 1916, a umro 1942; knjiga objavljena 1959)
ovi prijedlozi bili frapantni čak i za laike, a Dario Džamonja: Izbor priča (rođen 1955, a umro 2001)
nekamoli za stručnjake! Uz ovo, a pošto je Aleksandar Hemon: Pitanje Bruna (rođen 1964; knjiga objavljena 2004)
ukinuta obavezna lektira i pošto je, uz “pri- Miljenko Jergović: Sarajevski Marlboro (rođen 1966; knjiga objavljena 1994)
jedloge lektire”, manje-više sve drugo pre- Jovan Jovanović Zmaj: Đulići uveoci (rođen 1833, a umro 1904; zbirka objavljena 1882)
pušteno nastavnicima, i to bez adekvatnih Danilo Kiš: Grobnica za Borisa Davidoviča (rođen 1935, a umro 1989; knjiga objavljena 1976)
instrukcija, zaseban je skandalozni problem Ante Kovačić: U registraturi (rođen 1854, a umro 1889; knjiga objavljena 1888)
i to što prijeti i mogućnost potpune anar- Miroslav Krleža: Gospoda Glembajevi (rođen 1893, a umro 1981; drama objavljena 1929)
hije i haosa, tim prije što niko prethodno Tvrtko Kulenović: Istorija bolesti (rođen 1935; knjiga objavljena 1994)
nastavnike nije pripremio ili obučio za rad Alma Lazarevska: Smrt u Muzeju moderne umjetnosti (rođena 1957; knjiga objavljena 1996)
po novom, revidiranom konceptu nastav- Ahmed Muradbegović: Pomrčina krvi (rođen 1898, a umro 1972; drama objavljena 1923)
nih planova i programa!!! Isak Samokovlija: Izbor iz djela (rođen 1889, a umro 1955)
Meša Selimović: Tvrđava (rođen 1910, a umro 1982; knjiga objavljena 1970)
Abdulah Sidran: Izbor iz djela (rođen 1944)
izBrisani dizdar, HOrOzOvić, Borisav Stanković: Nečista krv (rođen 1876, a umro 1927; knjiga objavljena 1910)
iBrišimOvić, karaHasan, Nenad Veličković: Đavo u Sarajevu (rođen 1962; knjiga objavljena 1996)
kulenOvić, sušić...
Niko, dakle, nije objasnio zašto u “pri- Marko Vešović: Poljska konjica (rođen 1945; knjiga objavljena 2002)
jedlozima lektire” nema npr. Maka Dizdara, Karim Zaimović: Tajna džema od malina (rođen 1971, a umro 1995; knjiga objavljena 1996)
jednog od najznačajnijih pisaca bošnjačke
i bosanskohercegovačke književnosti uop- književnosti kakvi su Dizdar, Kulenović, je, inače, bio vrlo ozbiljan kandidat?! Zar
će, a revizijom je istovremeno uveden npr. Sušić ili Sijarić, vrijedi li lektire barem Ibri- se o postmodernizmu ne može učiti sjajno
Nenad Veličković, pisac i publicist ipak šimovićev još sasvim “nov” roman Vječnik upravo na nekom Karahasanovu romanu,
minornih književnih dometa, pogotovo iz 2005. godine, je li barem on dovoljno npr. počev od Istočnog diwana iz 1989., pre-
spram Maka Dizdara, također bez ikakvog “savremen”, ako to iz nekog nepoznatog ko Šahrijarova prstena iz 1996., pa do naj-
kriteriološkog obrazloženja. Da li je mogu- razloga više nije izuzetni Ugursuz?! Vrijedi novijeg, možda dosad i najboljeg njegova
će da učenik može završiti gimnaziju, a da li išta npr. Imotski kadija Irfana Horozovića romana Što pepeo priča iz 2015. godine, vri-
u lektiri koja mu je predložena za čitanje iz 2000. godine ili makar neki drugi nje- jednog svakog nobelovca?! Pa nije, valjda,
nema Kamenog spavača, a kamoli isto tako gov tekst?! Vrijedi li išta Isakovićevo ba- da je predlaganja za lektiru od Karahasa-
izuzetne Dizdareve pjesničke knjige Modra rem upola koliko ma koja knjiga dragog, na vrednija Alma Lazarevska ili Miljen-
rijeka?! Može li učenik završiti gimnaziju, ali književno ipak skromnog pisca Darija ko Jergović, bez obzira na to što je riječ o
a da nije predloženo da kao lektiru pročita Džamonje, a obojica su savremeni pisci?! autorima koji imaju i vrlo dojmljivih knji-
barem koji sonet Skendera Kulenovića ili A šta je s Dževadom Karahasanom – ževnih stranica, za razliku od nekih dru-
njegov roman Ponornica, ili da nije čitao ako se htjelo uvesti savremene, aktuelne gih koji su također nekako “upali” u “pri-
Sušićeve Pobune ili makar koju priču, ako pisce u lektiru, je li predložene lektire vri- jedloge lektire”?! Kako onda i pomišljati
ne i neki roman Ćamila Sijarića?! jedno išta što je napisao barem Karahasan, na “nesavremenog” Zilhada Ključanina,
Ako su, nekim neobjašnjivim čudom, jedini naš živi pisac koji je dobio gotovo koji je, uz izvrsnu poeziju i roman Šehid
možda i “zastarjeli” fundamentalni pisci sve velike evropske i svjetske književne iz 1998. godine, objavio i niz sjajnih pri-
novije bošnjačke i bosanskohercegovačke nagrade osim Nobelove nagrade, a za koju povjedačkih zbirki i romana, uključujući

54 22/9/2016 STAV