Page 47 - STAV broj 383 - 384
P. 47
Piše: Abdullah bin Hamid Ali
(Tekst je u skraćenoj verziji pripremila i prevela redakcija “Stava”)
ao historičar po struci, Mu- bila nešto do čega bi se moglo
stafa Akyol u svojoj najnovi- doći bez Božije pomoći.
joj knjizi Ponovno otvaranje Muslimanski pravnici nisu
K muslimanskih umova: Povratak se smatrali zakonodavcima, već
razumu, slobodi i toleranciji (2021) bavi samo oruđem za otkrivanje “ja-
se teološkim pitanjima, tvrdeći da se sne” božanske namjere koja je
neuspjeh muslimana u napredovanju uvijek prisutna u Božijem umu.
izvan zapadne civilizacije u nauci, teh- To se ogleda u etimologiji riječi
nologiji i ljudskim pravima desio is- “muftija”, u značenju “razjasni-
ključivo zbog ešarijske teologije. Ipak, ti”, a ne “donijeti zakon”. Isto
on ni na jednom mjestu ne citira eša- se kaže i za etimologiju riječi
rijski izvor u prilog svojim tvrdnjama “mufesir”, što znači “otkriti
niti uspijeva uspostaviti uzročnu vezu nešto skriveno”.
između ešarijskog učenja i trenutnog Suprotno Akyolovim tvrd-
stanja u muslimanskom svijetu. Po- njama, ešarije podržavaju i vo-
novno otvaranje muslimanskih umova (u luntarizam i intelektualizam,
prijevodu na bosanski jezik knjiga je voluntarizam u području teo-
izašla u “Buybooku”, prijevod Mirne- logije i intelektualizam u po-
sa Kovača) jeste knjiga prepuna neu- dručju prava. Akyol pogrešno
temeljenih tvrdnji, poluistina, lažnih tvrdi da skepticizam prema in-
navoda i pogrešnih shvatanja o dok- telektualizmu u jednom polju
trinama ešarija. zahtijeva njegovo odbacivanje
Ako pretpostavimo da je tačna u drugom. Ova razlika između
Akyolova teza da su ešarije odgovor- teologije i prava logična je s ob-
ne za gubitak razuma, slobode i zirom na to da kur’anski zakon
tolerancije u musli- zamjenjuje prethodno objavlje-
manskom svijetu, ne zakonske kodekse
njegova zlonamjer- i podržava doktri-
nost prema njima nu pravne zamje-
ne gaji nadu da će ne. Ako je ljudski
se njegov poziv na razum primarni
“otvaranje uma” arbitar morala,
uslišiti. Svaki eša- koji bi racionalni
rijski teolog ili ško- princip potkrijepio
lovani islamski pravnik zakone koje je Isa
naslućuje iz ove izjave da Akyol dje- (Isus) zamijenio i lega-
luje na osnovu pogrešnih pretpostavki. lizirao osim božanske zapovijedi,
On spaja ešarijsku teologiju sa sunijskim onako kako se kaže u Kur’anu: “(...) i da
legalizmom i ne uviđa komplementar- je zakon s “jasnim” smislom prikladan potvrdim istinitost Tevrata, objavljenog
nost između islamskih disciplina (teo- za analogiju, dok se prema “nejasnom” prije mene, i da vam dopustim nešto
logije, prava i ahlaka). Ešarijska misao jednostavno treba bespogovorno po- što vam je bilo zabranjeno. I donosim
pripada teološkoj školi, dok su, u smi- stupati. Najpouzdaniji ratio legis jeste vam dokaz od Gospodara vašeg – zato
slu prakse, ešarije i mutezilije historij- onaj koji je izričito naveo Bog ili Nje- se Allaha bojte i mene slušajte” (3:50).
ski usvojile jednu od četiriju sunijskih gov Poslanik. Drugi se mogu ekstrapo-
pravnih škola. lirati kroz idžtihad ako se smisao zako- KNJIGA VRVI OD APSURDNIH
Kada govorimo o razumljivosti Boži- na može “razumno” definirati. Akyolu TVRDNJI
jih propisa, ešarijski sunnijski pravnici je promakla ova suptilna razlika: iako Akyol ne shvata u čemu leži snaga
također su stava da razumljivost Božijih sunije ešarije smatraju Božije zapovijedi ešarijske misli koja se širila ne samo
zapovijedi nije uvijek evidentna. Samo razumljivima, njihova razumljivost nije zbog, kako Akyol tvrdi, državne podrške
Ako pretpostavimo da je tačna Akyolova teza da su ešarije odgovorne za gubitak
razuma, slobode i tolerancije u muslimanskom svijetu, njegova zlonamjernost prema
njima ne gaji nadu da će se njegov poziv na “otvaranje uma” uslišiti. Svaki ešarijski
teolog ili školovani islamski pravnik naslućuje iz ove izjave da Akyol djeluje na osnovu
pogrešnih pretpostavki. On spaja ešarijsku teologiju sa sunijskim legalizmom i ne uviđa
komplementarnost između islamskih disciplina (teologije, prava i ahlaka).
STAV 8/7/2022 47