Page 49 - STAV broj 383 - 384

stajališta drugih pravnih škola. Možda učiniti jeste racionalizirati, nagađati i Jedna od Akyolovih
bismo došli do drugačijeg zaključka povlačiti analogije.
ukoliko bismo uzeli u obzir Akyolove Jedna od Akyolovih najapsurdnijih najapsurdnijih tvrdnji
pokušaje da mutezilije i učenjake po- tvrdnji pojavljuje se u poglavlju pod pojavljuje se u poglavlju pod
put Ibn Rušda i Ibn Halduna predstavi naslovom “Kako smo izgubili nauku”.
kao pretprosvjetiteljske mislioce među Sam naslov sugerira da su muslimani naslovom “Kako smo izgubili
muslimanima čiji su stavovi jednostav- kroz veći dio svoje historije bili pro- nauku”. Sam naslov sugerira
no ugušeni pod tiranijom ešarija. Ako tiv nauke. Apsurd se produbljuje jer
je ono što on kaže o hanefijama istina, Akyol još jednom okrivljuje okaziona- da su muslimani kroz veći
zašto oni nisu stvorili ovu prosvjećeni- lizam ešarija za zaostajanje muslimana dio svoje historije bili protiv
ju “univerzalističku” i ideološki tole- za Zapadom. Još jedna očigledna mana
rantnu muslimansku kulturu koju on u Akyolovoj tvrdnji jeste njegova nes- nauke. Apsurd se produbljuje
zamišlja, posebno ako imamo u vidu posobnost da uspostavi izravnu uzroč- jer Akyol još jednom
to da većina učenjaka i muslimana di- nu liniju između napuštanja “nauke”
ljem svijeta danas pripada hanefijskom i ešarijskoj okazionalizma. On ustvari okrivljuje okazionalizam
mezhebu? ne uspijeva dokazati da je nauka ikada ešarija za zaostajanje
Kroz cijelu knjigu Akyol često za- bila napuštena. Dakle, iako hvali dosa-
nemaruje činjenicu da se većina “civili- dašnje doprinose muslimanskih astro- muslimana za Zapadom.
ziranog” svijeta prije pokreta za ukida- noma, ljekara, matematičara i nauč- Još jedna očigledna mana
nje ropstva u Velikoj Britaniji isto tako nika, on ne daje nikakve dokaze za
nije zalagala za ukidanje ropstva. Ako to da su muslimanski naučnici ikada u Akyolovoj tvrdnji jeste
sva ljudska bića u sebi imaju sposobnost prestali proučavati i podučavati ove njegova nesposobnost da
naturalističkog razmišljanja koje ih na- teme nakon jedanaestog stoljeća, koje
vodi na spoznaju da je nešto objektivno on označava početkom opadanja utje- uspostavi izravnu uzročnu
dobro ili zlo, zašto je onda ljudima tre- caja muslimana u naučnim otkrićima liniju između napuštanja
balo toliko dugo da dođu do zaključka i inovacijama. Čini se da je Akyol više
da je ropstvo zlo? To je zato što ne po- predan pronalaženju informacija koje “nauke” i ešarijskog
stoji objektivna osnova za prosuđiva- podržavaju njegovu tezu i pristranost
nje ropstva kao suštinskog zla. Umjesto nego iskrenom traženju istine. okazionalizma.
toga, prosuđujemo danas tako o ropstvu U desetom poglavlju, pod naslovom
samo zbog divljačkog načina na koji su “Povratak u Meku”, Akyol tvrdi da je Akyol zahtijeva od čitatelja da slijepo
se evropski robovlasnici odnosili prema prije prevlasti ešarija islam bio više uni- prihvati svaku od njih u njihovim se-
robovima i zbog činjenice da je njegov verzalistička religija, a Meka je bila koz- kularnim verzijama. Od čitatelja se oče-
najpoznatiji i najnoviji oblik ograniča- mopolitski pseudoraj. Ništa od ovoga kuje da nekritički prihvati zapadnjačke
vao ropstvo na jednu rasu ljudi. ne podržava Kur’an ili historijski spisi: filozofske pretpostavke o humanizmu,
Pored svih do sada navedenih činje- Kur’an je protjerao idolopoklonike iz individualizmu i autonomiji. Te se pret-
ničnih pogreški, Akyol u šestom poglav- grada: “O, vjernici, mnogobošci su sama postavke ne propituju; upravo suprotno,
lju (“Kako je šerijat stagnirao”) navodi pogan i neka više ne dolaze na hadž Sve- postavljaju se kao kriterij za određivanje
još jednu pogrešnu tvrdnju. Prema nje- tome hramu poslije ovogodišnjeg hadža” autentičnog civilizacijskog napretka.
govim riječima, mora se “dublje razmiš- (9:28). Poslanik Muhammed uništio je Među brojnim Akyolovim tvrdnja-
ljati o Božijim zapovijedima unoseći više idole obožavane u Kabi na dan osvojenja ma najznačajnija je da su razum, nauka
razuma u proces njihovog razumijevanja Mekke. Tako da Akyol anahronistički i sloboda bili u mraku pod teološkom
i tumačenja”. Ljudski razum ima ogra- tvrdi da je islam bio filozofska preteča dominacijom ešarija. I dok insistira na
ničenu sposobnost shvatanja božanske zapadnog prosvjetiteljstva. tome da ešarije ne prihvataju sekundarnu
namjere. Ešarije – i sunije općenito – ne uzročnost kao teološku i naučnu činje-
tvrde da Božijim zapovijedima nedostaje AKYOL MOŽE UVJERITI SAMO nicu, istovremeno primjenjuje vlastitu
mudrosti ili razumljivosti. Oni jedno- NEUPUĆENE ČITATELJE okazionalističku teoriju u tvrdnjama
stavno navode da Božija djela ne zahti- Akyol dijeli nostalgiju, ali ne i vi- protiv većine muslimana bez dokaziva-
jevaju svrhu ili usmjerenje prema nekoj ziju, današnjih islamista. Međutim, za nja bilo kakve uzročne veze. Drugačije
finalnoj svrsi. Bog djeluje slobodno, ni- razliku od njih, on nije iskren po pita- rečeno, ešarije su dužne ekstrapolirati
šta diktira niti sputava Njegovu volju. nju povratka na komunalizam. Poslje- uzrok, razlog i mudrost kako bi objasni-
Ideja o tome da se dvije različite oso- dica toga jeste da on očekuje da “musli- le sve Božije zapovijedi, ali se iz nekog
be koje tvrde da je moralnost objektiv- mani” “ponovno otvore” svoje umove razloga od Akyola ne traži da otkrije ja-
na mogu dovesti do dva različita moral- za “razum, slobodu i toleranciju”. Ako snu uzročnu vezu između nazadovanja
na zaključka upravo je razlog zašto su je islam univerzalan za sve, takav da se muslimana i utjecaja ešarija.
se ešarije suprotstavljale racionalnim ne pravi razlika među ljudima, onda je U zaključku, tvrdnje u knjizi Ponovno
tvrdnjama koje utvrđuju zakonitost ili knjiga poput Akyolove nepotrebna. A otvaranje muslimanskih umova nisu odr-
nezakonitost određenih radnji samo na kada govorimo o toleranciji, nije oči- žive i mogu uvjeriti samo neupućene
temelju razuma. To je također razlog gledno zašto Akyol cilja upravo na eša- čitatelje. Ukoliko se Akyolova općenita
zašto su sunijski pravnici tolerirali ne- rijsku teološku školu. Ešarije su bile odrednica “muslimanski umovi” ustvari
suglasice u području jurisprudencije i najinkluzivnija od svih teoloških škola odnosi na umove ešarija, onda “ponov-
priznavali nemogućnost definitivnog koje podržavaju šerijat onako kako je to no otvaranje” nije neophodno, jer njiho-
otkrivanja Božije namjere bez posre- dato u Kur’anu. vi umovi nikada nisu ni bili zatvoreni.
dovanja Objave. A budući da Poslanik Voluntarizam, fideizam i okaziona- Preuzeto iz: Journal of Islamic Phi-
više nije s nama, najbolje što možemo lizam jesu teološke i pravne teorije, ali losophy 12 (2021): 75–101 n

STAV 8/7/2022 49